Naslovna / Zdravlje

Izolovana sistolna hipertenzija je neprimetna a može izazvati šlog

Priredio/la: D. T.|17:00 - 01. 12. 2021.

Kako bi se dijagnostikovala izolovana sistolna hipertenzija gornji pritisak mora biti konstantno iznad 130 mm Hg

krvni pritisak Jedini način da saznate da li imate ovaj problem je redovno merenje pritiska Foto: Shutterstock

Izolovana sistolna hipertenzija dijagnostikuje se kada je sistolni (gornji) krvni pritisak veći od 130 mm Hg, a dijastolni (donji) krvni pritisak, manji od 90 mm Hg. Stanje, najčešće, nije praćeno ozbiljnim simptomima, a ipak, može izazvati šlog, srčani udar ili dovesti do srčane slabosti.

Izolovana sistolna hipertenzija učestalija u starijem životnom dobu

Izolovana sistolna hipertenzija, najčešće se javlja u starijem životnom dobu, mada se uočava i kod mlađih osoba. Prema istraživanju iz 2021.godine, stanje je češće kod starijih osoba. Skoro 30 odsto ljudi starijih od 60 godina ima ovaj tip krvnog pritiska. Mlađe osobe, uglavnom, ne pate od ovog problema.

Oko 6 odsto pacijenata, starih od 40 do 50 godina, ima izolovanu sistolnu hipertenziju i oko 1,8 odsto osoba od 18 do 39 godina. S druge strane, istraživanje iz 2016. tvrdi da mlađe osobe sa visokim krvnim pritiskom ili sistolnom hipertenzijom, imaju veći rizik od razvoja srčanih bolesti i smrtnog ishoda.

Kako prepoznati izolovanu sistolnu hipertenziju?

Visok krvni pritisak, uključujući i izolovanu sistolnu hipertenziju , u većini slučajeva, nema neke posebne simptome. Prema izvoru, američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) jedini način da saznate, da li imate ovaj problem, jeste redovno merenje krvnog pritiska.

Lekar može uvek tražiti znake koji mogu da se povežu sa izolovanom sistolnom hipertenzijom, kao što su: pojačano znojenje, mišićna slabost, tanja koža, glasno hrkanje, depresija i tremor (podrhtavanje pojedinih delova tela, ruku).  U slučaju da je izolovana sistolna hipertenzija dovela do oštećenja organa u završnoj fazi, moguća je i pojava mučnine, problema sa disanjem. Javljaju se i glavobolja, vrtoglavica, nejasan vid.

Kako način života utiče na izolovanu sistolnu hipertenziju?

Stručnjaci dovode izolovanu sistolnu hipertenziju u vezu sa nekim nezdravim životnim navikama, kako što je prekomeran unos soli, upotreba prerađene hrane. Smatra se da na nastanak ovog stanja utiču i nizak nivo kalijuma, pušenje, fizička neaktivnost, gojaznost, konzumiranje previše alkohola.

Na pojavu izolovane sistolne hipertenzije  ima uticaja i genetika, istorija bolesti u porodici. Neka medicinska stanja, kao što su već prisutan visok pritisak, dijabetes, bolesti srca i bubrega izazivaju pojavu stanja. U retkim slučajevima, sistolna hipertenzija može biti povezana i sa anemijom, Pagetovom bolešću kostiju, stenozom bubrežne arterije (sužavanje arterija koje isporučuju krv u bubrege), aortnom insuficijencijom, bolešću koja utiče na srčani zalistak. Stanje se može javiti i kod poremećaja rada štitaste žlezde, kod periferne vaskularne bolesti, koja ograničava protok krvi.

Dijagnostika sistolne hipertenzije

Američko udruženje za srce (American Heart Association) 2017. promenilo je kriterijume za klasifikaciju izolovanog sistolnog visokog krvnog. Ranije se stanje utvrđivalo kod gornjeg sistolnog pritiska, većeg od 140 mm Hg, a sada kod gornjeg pritiska većeg od 130 mm Hg.

Ni jedan stručnjak, neće na osnovu izolovanog merenja utvrditi stanje. Kako bi se dijagnostikovala izolovana sistolna hipertenzija. gornji pritisak mora biti konstantno iznad 130 mm Hg.  Neki stručnjaci, koriste stare kriterijume, i stanje dijagnostikuju samo kod vrednosti sistolnog pritiska iznad 140 mm Hg. Ukoliko primeti bilo kakve oscilacije lekar će preduzeti sve mere s ciljem normalizacije vrednosti krvnog pritiska.

Lečenje izolovane sistolne hipertenzije

Izolovana sistolna hipertenzija se leči promenama životnih navika i medicinskom intervencijom. Pre svega ograničava se upotreba alkohola, na jedno piće dnevno za žene i najviše dva za muškarce. Redukuje se i so u ishrani na 1.5 gram dnevno, preporučuje se redovna fizička aktivnost, kontrola krvnog pritiska i stresa.

Savet je i da se prestane s pušenjem i da se održava normalna telesna težina. Savet je DASH dijeta, sa manje soli, a više povrća, koja može da reguliše vrednosti krvnog pritiska. U nekim stanjima lekari će prepisati i upotrebu diuretika, inhibitore angiotenzin konvertujućeg enzima (ACE), blokatore angiotenzinskih receptora i blokatore kalcijumovih kanala.

U roku od 10 godina, oko 30 odsto pacijenata sa umereno visokim krvnim pritiskom ima šanse da razvije aterosklerozu. Oštećenje organa može se javiti kod 50 odsto osoba. Ukoliko se ne leči, izolovana sistolna hipertenzija može dovesti do srčane slabosti, srčanog i moždanog udara, aneurizme, hronične bolesti bubrega, erektilne disfunkcije, problema sa vidom. Stanje može biti teško i ozbiljno, ali nije uvek onesposobljavajuće. Osobe sa i izolovanom sistolnom hipertenzijom uglavnom su radno sposobne.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo