Naslovna / Zdravlje

Epidemiju karcinoma digestivnog trakta korona virus samo je razbuktao, naglašava dr Dino Tarabar

Piše: Marijana M.Rajić|8:58 - 28. 09. 2021.

Pacijenti sa gastroenteorološkim problemima, posebno onkološki, spadaju u zonu visokog rizika jer su već „načeti“  a to im otežava borbu sa bilo kojim virusom

karcinom -covid 19- gastroenterološki pacijenti Dr Dino Tarabar upozorava na posledice pandemije covid 19 i za bolesnike sa problemima digestivnog trakta Foto: Privatna arhiva, Shuttrstock

U debelom crevu postoji 4 puta više ACE 2 receptora za koje se vezuje korona virus nego u plućima, ali je put ulaska virusa SARS-CoV-2 više inhalacioni (kapljični) nego kroz proces gutanja (fekalno – oralni). Već su objavljena brojna relevantna istraživanja da put prenošenja i širenja virusa može biti i takav, a kroz iskustvo u prošlim talasima i naši stručnjaci su se uverili da se bolest može manifestovati ne isključivo respiratornim, već i ozbiljnim digestivnim simptomima.

Korona se ne vezuje samo za respiratorni, već i za digestivni trakt

– Na osnovu dosadašnjeg iskustva sa covid 19 čak mogu da kažem da smo u KBC „Dragiša Mišović“, koji je od samog početka pandemije bio crvena zona, imali „pola-pola“ situaciju – oko 50 odsto pacijenata sa respiratornim, i 50 sa kombinovanim respiratorno-crevnim tegobama i pripadajućom simptomatologijom. Oni su istovremeno sa temperaturom, kašljem i gušenjem imali i prolive, uz bolove u trbuhu, tako da to odavno za nas nije nikakvo iznenađenje. Naravno, mnogo zavisi i od toga koju količinu virusa pacijent dobije i za koji sistem se dominantno veže (respiratorni ili digestivni), zatim od godina pacijenta i jačine njegovog imunog sistema – kaže u razgovoru za eKlinika portal profesor dr Dino Tarabar, gastroenterolog i onkolog.

Borba našeg imuniteta protiv virusa

Profesor Tarabar podseća da se imuni sistem brani od ovog virusa, kao i od svakog drugog, svojim nespecifičnim i specifičnim imunitetom, i da se nakon te prve, klasične odbrane od svakog virusa, budi naš humoralni imunitet.

– Humoralni imunitet prenosi informaciju na T – limfocite koji luče citotoksične hormone (imunocitokine i interleukine), koji onda pokreću antizapaljensku reakciju kroz pokušaj organizma da ograniči bolest, pa odmah počinje i lučenje antiinflamatornih citokina. Kada je taj sistem u funkciji, posebno kod mlađih osoba, u većini slučajeva, srećom, to se tako i završi, i to za 7 do 10 dana se organizam izbori bez nekih većih posledica. Međutim, kod starijih ljudi, taj sistem više ne funkcioniše tako stabilno, kontakt virusa sa domaćinom traje predugo i imuni sistem nastavlja da slabi, a prodor virusa je sve agresivniji – opisuje profesor dr Tarabar.

Veza između imuniteta, stanja creva i teže kliničke covid slike

Tada počinju veće komplikacije. One su češće kod ljudi koji imaju više loših bakterija u crevima, a u tako povećanim stresnim okolnostima i sa invazijom virusa, dolazi i do veće propustljivosti crevne barijere.

Loše bakterije prave translokaciju iz creva u krvne sudove, a odatle u pluća, što dovodi do ozbiljnih septičnih situacija koje se završavaju ili teškim pneumonijama, neizvesnim, ili letalnim ishodom. Tako se dešavalo da uspemo da „izvučemo“ naizgled beznadežne slučajeve starijih ili čak i gojaznih osoba, koje su svakako bile neke od najrizičnijih, a da od sepse izgubimo mlade ljude, koji pre toga nisu imali nikakve komorbiditete, jer nijedna terapija nije uspevala da izazove adekvatan odgovor organizma – za eKlinika portal navodi detalje iz crvene zone dr Dino Tarabar.

Epidemiju karcinoma digestivnog trakta korona je samo razbuktala

Profesor dr Tarabar kaže da su veliki broj malignih bolesti digestivnog trakta okolnosti pandemije samo pojačale, i da se nakon prošlog velikog talasa korone svakodnevno susretao sa neverovatnim brojem karcinoma jednjaka, pankreasa i debelog creva.

– Jednostavno, ljudi koji su imali bilo kakve, pa i ozbiljne digestivne tegobe, nisu zbog kovid režima mogli da dođu do lekara. Ista situacija je i sa, ako tako možemo da kažemo, banalnijim stvarima poput helikobakterije ili pankreatitisa. Viđao sam i neke slučajeve karcinoma koji se ne sreću tako često, toliko narasle i u tako odmaklim stadijumima, da sam obavezno zvao studente da to pogledaju – priča profesor dr Dino Tarabar.

Opravdani strahovi

Naglašavajući da je jedan broj pacijenata imao simptome i ranije, ali nije reagovao, a tumori su rasli, profesor Tarabar je izrazio bojazan da nas svakako čeka jedan težak period sa uznapredovalim digestivnim malignim bolestima.

Dogodi li se ponovo da virus podivlja i da sve bolnice pređu u kovid režim, jasno je šta to za lečenje i za onkološke pacijente znači – uznapredovali ili ne, karcinomi neće moći da se leče, a nama će ruke biti vezane – priznaje dr Tarabar. To se, nažalost, pokazalo i kao proročki, budući da je njegova bolnica, KBC „Dragiša Mišović“, ponovo u kovid režimu.

Nevakcinisani pacijenti nemaju suvislo objašnjenje zašto se nisu imunizovali

U prethodnom periodu i svakodnevnoj praksi, u radu sa onkološko-gastroenteorološkim pacijentima, kao i sa onima koje već dugi niz godina uspešno leči od zapaljenskih bolesti creva, profesor dr Tarabar se susretao i sa onima koji su, bez obzira na rizik, odlučili da se ne vakcinišu. Niko od njih mu, priča nam, nije dao nijedan jasan argument niti suvislo objašnjenje zbog čega tačno ne želi da primi covid 19 vakcinu.

– Često kažu samo „Ne znam“, a informišu se putem medija i mreža gledajući emisije i klipove sa antivakcinašima. Stvari poput „Strah me je“, „Sačekaću još malo da vidim…“ ne komentarišem, već pokušavam da im kažem koliko rizikuju. Ovi pacijenti spadaju u zonu visokog rizika sa svojim ozbiljnim hroničnim bolestima i drugim komorbiditetima, oni su već „načeti“ i svakako im je teže da se od virusa, pa i komplikacija odbrane. Propustili smo sa 4 dostupne vakcine da najveći deo posla završimo još u februaru, i ne treba ni spominjati koliko bi samo života bilo sačuvano, a čitav zdravstveni sistem ne bi bio ovoliko ugrožen – razočaran je profesor dr Dino Tarabar.

Stradaće mladi

Zbog toga što, ne samo gastroenterološki problemi sve više pogađaju mlađe generacije, naš profesor Tarabar  predviđa da će i od korone više stradati, upravo mladi.

Stariji su nekako ipak više ispoštovali naše apele, bili disciplinovani i imunizovali se. Sa druge strane, i u prošlim talasima smo, kao što sam napomenuo, gubili neke mlade ljude, pa bi bilo dobro da se opamete, vakcinišu i smanje rizike – poručuje profesor Tarabar, načelnik Odeljenja za zapaljenske bolesti creva u KBC „Dr Dragiša Mišović“.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Nena
13:49, 28. 09. 2021.
Odgovori

Cenim mišljenje uvaženog profesora da zbog kovid režima strada veliki broj pacijenata. I mislim da je to neviđena sramota. Nakon skoro dve godine i novoizgrađenih bolnica, ponovo stavljaju skoro sve bolnice u kovid režim. Za koga smo onda gradili bolnice ako ćemo ponovo istu stvar da radimo, i da ubijamo sopstvene građane koji ne mogu da dođu do izražaja sa gomilom drugih oboljenja pored kovida. Ovakav način „borbe“ jednom će se u istoriji učitii kao najsramotniji čin! Sramota me što svedočim ovakvim događanjima.

Branislav
16:30, 28. 09. 2021.
Odgovori

Imam karc. debelog creva.već pet godina,urađena mi je rekonstrukcija imao sam dve godine kolostomu u julu prošle godine sam oboleo od Kovida, bio 18 dana na bol, lečenju, sa srednje teškom slikom. Meni nije napao pluća već creva, tamo gde je sastav i kulu jer zbog velikog dva puta reza na stomaku pukla je unutrašnja opna. Imao sam veliko crvenilo na stomaku, žutu stolicu i otekle testise, temperatura je samo nila četiri dana do 38,kiseonik dobar nikad manji od 95,nisam imao upalu pluća,pored terapija bolnički, najvažnija je psiha i gledajući ljude oko sebe a bilo ih i mladih, strah je najvece zlo jer gledajući taške slike obolelih slabimo otpornost, važna je upotreba altarnative, naprimer meni i svima kojima sam preporučio je pomoglo da brže i lakše savladaju virus, a to je i ako vi lekari barem tada u julu proš, godine nisu davali ja se krio i pio po jednu tabletu Bajerovog aspirina PROTEKT 100 mg. svakoga dana su mi donosili u tegli od litre za dva obroka, skuvanu bistri supu kokošiju iz kesica, zbog elektrolita, sa kašicicom zacina Kurkume i kašicicom pravog Rena, sve izmešano, dva puta na dan ručak i večera, Samo prolom voda u pola litra isceđen pola limun, stalno voda sa limunom, i sada to sve koristim prošlo više od godinu dana, svakoga dana sam uzimao rezno voće a banane i to po dve ne više i to po pola na nekoliko sati jer opasan je i višak kalijuma, imam 67 godina sve je do kraja lečenja sanirano, virus nije uspeo, creva i sve funkcije su se povratila i ovih dana idem na magnetnu da se vidi unutrašnjost abdomena, verujte u sebe i biće lakše.

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo