Naslovna / Zdravlje

Povećan broj otkucaja srca u mirovanju može da ukaže na demenciju

Priredio/la: D. T.|15:00 - 08. 01. 2022.

Švedska studija otkriva da su stariji od 60 godina, sa povećanim brojem otkucaja srca u stanju mirovanja, u povećanom riziku da se razbole od demencije

broj otkucaja srca u mirovanju Povećan broj otkucaja srca u mirovanju može se dovesti u vezu sa slabljenjem kognitivnih sposobnosti i pojavom demencije Foto: Shutterstock

Povećan broj otkucaja srca u mirovanju može se dovesti u vezu sa slabljenjem kognitivnih sposobnosti i pojavom demencije, kod osoba starijih od 60 godina. Ono što je dobro za srce, dobro je i za mozak, kažu naučnici i ističu da se pravovremenim zdravim životnim navikama može obezbediti besprekoran rad mozga i u starijem životnom dobu.

Tokom 12 godina praćeno više od 2.000 ljudi

Studija Instituta Karolinska, u Švedskoj, navodi da su osobe starije od 60 godina sa povećanim brojem otkucaja srca u stanju mirovanja, bez obzira na druga kardiovaskularna oboljenja, u povećanom riziku da se razbole od demencije.

Mali broj studija se bavio vezom između povećanog broja otkucaja srca u stanji mirovanja i demencije, ili slabljenja kognitivnih sposobnosti, kod sredovečnih osoba sa ishemijskom bolešću srca. Međutim, do sada, istraživači nisu proučavali povezanost ubrzanog pulsa i demencije kod starijih osoba. Švedska studija je objavljena u časopisu Alzheimer’s & Dementia pratila je tokom 12 godina, 2.147 učesnika iz Stokholma, prosečne starosti 70,6 godina, 62 odsto učesnika studije su bile žene.

Povećan broj otkucaja srca u mirovanju za 55 odsto veći rizik od demencije

Istraživači su pomoću standardnog elektrokardiograma, merili brzinu otkucaja srca kod pacijenata, čije su kognitivne sposobnosti kontrolisane na uobičajenim neurološkim testovima. Skupljani su i podaci o stepenu obrazovanja, fizičkoj aktivnosti, pušačkom statusu učesnika studije. Dodatno je kontrolisan indeks telesne mase i nivo holesterola.

Osobe kod kojih je izmereno više od 80 otkucaja srca u minuti, u stanju mirovanja, imale su za 55 odsto veći rizik da se razbole od demencije,  u odnosu na ljude, čiji je puls u stanju mirovanja iznosio od 60 do 69 otkucaja, tvrdi studija. Veza između povećanog broja otkucaja srca u stanju mirovanja i slabljenja kognitivnih sposobnosti bila je značajna, a uzeti su u obzir i faktori kao što su pol, starost, obrazovanje, životne navike, upotreba nekih lekova.

Kako se može odložiti demencija?

Iako ova studija nije mogla da ustanovi uzročnu vezu, ponudila je, kako se smatra, ubedljivo objašnjenje za vezu između povišenog broja otkucaja srca u stanju mirovanja i slabljenja kognitivnih sposobnosti.

Ako pažljivo pratimo kognitivne funkcije pacijenta sa povećanim brojem otkucaja srca i pravovremeno intervenišemo možemo odložiti početak demencije – smatra glavni autor studije dr Yume Imahori.

Vanredni profesor Univerziteta Kalifornija iz San Dijega dr Ian Neel koji nije bio uključen u studiju, kaže da postoji bitna veza između zdravlja srca i zdravlja mozga.

Udruženje za Alchajmerovu bolest je priznalo ovaj koncept, kroz preporuku za fizičku aktivnost kao sredstvo koje može smanjiti rizik od kognitivnog pada. Ova studija potvrđuje ovu preporuku, koristeći broj otkucaja srca kao marker zdravlja – kaže dr Neel.

Usporen rad srca i demencijia

Stručnjaci napominju da ovo ne znači da će manji broj otkucaja srca u jednoj minuti smanjiti rizik od demencije, ali da je dobro istaći da se zdravo srce može dovesti u vezu sa manjom mogućnošću od pojave kognitivnih poteškoća u starijem životnom dobu. Doktori razmatraju moguće mehanizme i pokušavaju da objanse, kako povećan broj otkucaja srca u stanju mirovanja može uticati na pojavu demencije. Ispituje se ateroskleroza, neravnoteža u simpatičkom i parasimpatičkom nervnom sistemu, proučava se uticaj sitnih krvnih ugruška i slabija cirkulacije na moždane smetnje.

Veza između srca i mozga

Ubrzan rad srca se dovodi u vezu sa ishemičnom bolesti srca, atrijalnom fibrilacijom, srčanom insuficijencijom i moždanim udarom, a sve ove bolesti su faktori rizika za demenciju. Ova studija utvrđuje vezu između dobrog funkcionisanja kardiovaskularnog sistema i dobrog rada srca. Ono što je dobro za srce, dobro je i za mozak, kažu autori studije.

Fizička aktivnost omogućava dovoljno kiseonika za mozak, zdrava hrana, voće i povrće, riba, obezbeđuje hranjive materije za što bolji rad mozga. Restriktivnom upotrebom alkohola, takođe, se neguju kognitivne sposobnosti i sprečava nastanak demencije. Stručnjaci naglašavaju, da se ove zdrave životne navike moraju negovati što duže, kako bi i mozak i u starosti besprekorno funkcionisao.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo