Naslovna / Zdravlje

Promrzline oštećuju ćelije i meka tkiva i prepoznaju se po plikovima

Priredio/la: S. M.|16:30 - 16. 12. 2021.

Promrzline su opasne jer često prvo umrtvljuju kožu, tako da možda uopšte nećete osetiti da nešto nije u redu

promrzline Kada promrznemo, voda u našoj koži se smrzava, uzrokujući vidljiva i nevidljiva oštećenja ćelija i mekih tkiva Foto: Shutterstock

Promrzline su uobičajeno stanje na koži tokom zime i hladnog vremena. Simptomi promrzlina su utrnulost, otok, plikovi i koža koja poprima crnu boju. Šta treba učiniti da sprečimo pojavu promrzina i da uživamo u zimi i snežnoj idili?

Promrzline su potencijalno trajno stanje

Promrzline su potencijalno trajno stanje koje se dešava kada su tkiva vašeg tela (poput prstiju na rukama, nogama, ušima) povređena izlaganjem hladnom vremenu ili hladnoj vodi. Veća je verovatnoća da ćete dobiti promrzline tokom zime, po vetrovitom vremenu i na velikim visinama. Iako je izložena koža najrizičnija za promrzline one se mogu dogoditi i na pokrivenoj koži.

Promrzline mogu nastati za samo pola sata

Koliko hladno mora da bude da biste dobili promrzline? Logično, što je napolju hladnije, brže možete dobiti simptome Možete se smrznuti za samo pola sata ili manje kada je hladan vetar i temeperatura minus 20 stepeni ili niža od toga.

Kako se promrzline razlikuju od hipotermije

Hipotermija se dešava kada vaša telesna temperatura padne ispod 35 stepeni. Normalna telesna temperatura iznosi 37 stepeni Celzijusa. Hipotermija je ozbiljnija pojava od promrzlina, koje pogađaju određene delove vaše izložene kože. Promrzline se dešavaju kada se deo vašeg tela smrzne, oštećujući ćelije i tkiva kože. Baš kao što led oblaže vaše vetrobransko staklo i vaša koža postaje tvrda i bela nakon smrzavanja. Možete dobiti i hipotermiju i promrzline odjednom. To mođe izazvati brojne komplikacije.

Ko je u opasnosti od promrzlina?

Ako imate izloženu kožu na niskim temperaturama, rizikujete da dobijete promrzline. Takođe ste pod većim rizikom od promrzlina ako:

  • Uzimate lek za visok krvni pritisak
  • Imate dijabetes
  • Pušite
  • Imate perifernu vaskularnu bolest
  • Imate Rainaudovu bolest (stanje koje uključuje periodično sužavanje (ili grčeve) u krvnim sudovima)
  • Imate lošu cirkulaciju ili dehidraciju.
  • Niste se obukli prikladno za hladno vreme ili veliku nadmorsku visinu (plivanje, planinarenje ili penjanje)
  • Starija ste osoba
  • Imate fizičko ili mentalno stanje koje vas sprečava da se zaštitite od hladnoće (kao što su umor, mentalna bolest, jako znojenje)
  • Pili ste alkohol ili uzimali drogu.

Promrzline u tri faze

Promrzline počinju sa blagim simptomima, ali brzo postaju ozbiljan zdravstveni problem. Postoje tri faze promrzlina i trebalo bi obratiti pažnju na svaku od njih.

Crvenilo kože – Tokom smrzavanja, ako uopšte primetite simptome, možda ćete primetiti da je zahvaćena koža crvena ili bledo bela. Koža takođe može biti hladna, utrnuta ili da osećate peckanje. Ukoliko primetite ove simptome, odmah uđite unutra i tretirajte to područje toplom (nikada vrućom) vodom. Nakon toga možete dobiti male crvene izbočine na koži koje su samo privremene.

Površinske promrzline – U drugoj fazi, vaša koža može biti topla, ali voda se unutar nje polako smrzava u kristale leda. Vaša koža takođe može da pecka ili da otekne. Nakon zagrevanja, možda ćete videti mrlje ili ljubičaste ili plave oblasti koje bole poput modrice. Vaša crvena koža može početi da se ljušti i boli baš kao opekotine od sunca. Tada morate odmah da potražite medicinsku pomoć. Takođe, mogu vam se pojaviti plikovi ispunjeni tečnošću.

Teške (duboke) promrzline – U trećoj fazi, vaši donji slojevi kože (potkožno tkivo) se smrzavaju i dolazi do potpune utrnulosti u tom području.  Odmah potražite medicinsku pomoć. Dan ili dva nakon toga će se pojaviti veliki plikovi na promrzloj koži. Konačno, promrzla koža postaje crna jer njene ćelije odumiru od smrzavanja. Ova crna koža može formirati tvrdu crnu prevlaku (karapaks) koja sama otpada.  Ako primetite bilo koji od simptoma druge ili treće faze promrzlina, odmah potražite medicinsku pomoć kako biste sprečili dugotrajna oštećenja.

Šta uzrokuje promrzline?

Promrzline se dešavaju kada je naša koža izložena niskim temperaturama ili hladnoj vodi. To se takođe može desiti kada ste izloženi temperaturama koje nisu baš tako hladne, ali ste im izloženi duži vremenski period. Ukoliko kožu prislonite na led ili hladan metal možete dobiti promrzline. Možete dobiti promrzline i kroz odeću, uključujući i prste kada nosite rukavice. Tokom promrzlina, voda u vašoj koži se smrzava, uzrokujući vidljiva i nevidljiva oštećenja ćelija i mekih tkiva. Promrzline obično prvo pogađaju vaše ekstremitete (prsti na rukama, nogama i uši). Ali lako je moguće dobiti promrzline i na obrazima i bradi. Hladnoća može da nanese povrede i vašoj kožu i tkivu ispod kao što su mišići, nervi i zglobovi.

Simptomi promrzlina

Promrzline postaju teže kako temperatura vaše kože opada ili što duže ostaje izložena hladnoći. Ovo su najčešći simptomi promrzlina:

  • Utrnulost
  • Bolan osećaj „bockanja“ na izloženom području
  • Stvrdnjavanje kože koja je predugo bila nepokrivena na hladnoći
  • Crvenilo (za blage promrzline)
  • Bleda ili voštana boja i osećaj (za teže promrzline)
  • Otok
  • Plikovi (bistri ili puni krvi) ili kraste
  • Gubitak koordinacije (ukočeni pokreti, padanje)
  • Bol prilikom zagrevanja pogođenog područja.

Kakav je osećaj smrzavanja?

Promrzline su opasne jer često prvo umrtvljuju kožu, tako da možda uopšte nećete osetiti da nešto nije u redu. Možda ćete osetiti bol u koži koja je izložena hladnoći, ili  vam koža može iznenada postati tvrda ili meka. Ozbiljne promrzline često uzrokuju oticanje kože, a takođe možete dobiti neprijatne plikove.

Komplikacije promrzlina

Kada se promrzlina nastavi nakon prve faze, može imati dugotrajne ili trajne neželjene efekte. Možda ćete osetiti simptome oštećenja nerava (neuropatija), kao što je konstatntna ukočenost, jako znojenje ili osetljivost na hladnoću. Reumatski artritis (ukočenost koja se obično nalazi u rukama i stopalima ) može se nastaniti u vašim zglobovima mesecima ili čak godinama kasnije. Sama koža može promeniti boju ili nokti mogu budu oštećeni ili da otpadnu.  Ako je koža pocrnela, takođe ste u opasnosti da dobijete gangrenu (stanje u kome koža trune). Poznavanje koliko su ozbiljne i dugotrajne promrzline može vam pomoći da preduzmete korake da ih sprečite.

Kako se dijagnostikuje smrzavanje

Ne postoje jednostavni testovi koji pokazuju koliko ste ozbiljno promrzli. Lekar će  dijagnostifikovati promrzline tako što će pregledati područje, pitati vas koliko dugo  ste bili izloženi hladnoći i na kojim temperaturama. Takođe će pratiti vaše simptome tokom vremena. U zavisnosti od toga koliko su ozbiljne promrzline, vaš lekar će možda morati da uradi rendgenski snimak. Tokom fizičkog pregleda, lekar će pogledati da li vaša koža postaje bela ili crvena, dobija li plikove ili postaje crna, što znači da tkivo odumire. Prozirni plikovi često znače da je oštećenje vaše kože privremeno, ali plikovi ispunjeni krvlju znače da je oštećenje dugotrajno. Ako vaša koža pocrni, moraće da bude hirurški uklonjena da bi se sprečila gangrena.

Kako se leče promrzline

Promrzline se moraju sanirati brzo i ne sme se gubiti vreme. Ukoliko primetite simptome smrzavanja kao što su bol ili crvenilo prstiju, nežno zagrejte kožu. Ako osetite bilo kakve simptome iz druge ili treće faze promrzlina, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć. Skinite svu mokru odeću, umotajte zahvaćeno područje u sterilnu (čistu) krpu i odmah pozovite hitnu pomoć. Lekarska pomoć za promrzline sastoji se u sledećim koracima:

  • Pomoć da se podigne telesna temperatura u mlakoj vodi ili nanošenjem toplih, vlažnih obloga do pola sata
  • Uvijanje promrzle kože sterilnim zavojima, držeći razdvojene prste na rukama i nogama kako biste izbegli trljanje
  • Testiranje protoka krvi u promrzlom području
  • Antibiotici i lekovi protiv bolova, kao što je ibuprofen
  • Moguće je i dobijanje terapije protiv  tetanusa
  • Rehidriranje davanjem vode.

Terapija kiseonikom

Za ekstremne promrzline, vaš lekar vam može dati da udišete čisti kiseonik u prostoriji pod pritiskom. Ovaj tretman, nazvan hiperbarična terapija kiseonikom, pomaže nekim ljudima da se brže oporave povećanjem nivoa kiseonika u krvi. Nikada ne tretirajte promrzline nečim vrućim na dodir. Izbegavajte korišćenje grejača, električnih ćebadi, kamina ili tople vode.

Amputacija samo u najtežim slučajevima

U nekim slučajevima, vaš lekar će možda morati da izvrši operaciju kako bi uklonio mrtvu kožu i tkivo nakon što zacele rane od promrzlina. U slučaju teških (dubokih) promrzlina, hirurzi će možda morati da amputiraju prste na rukama ili nogama ako je tkivo umrlo ili se razvila gangrena.

Kako da sami lečite promrzline

Ako ste u udaljenom području ili ne možete da odete u bolnicu, vaš prvi prioritet je da ne dođe do daljeg smrzavaja jer to može da izazove dalje oštećenje kože. Da biste se zagrejali, sledite ove korake:

  • Skinite svu mokru odeću
  • Lagano podignite povređeno mesto
  • Zagrejte kožu natapanjem promrzlog područja u toplu vodu (oko 40,5 C). Budući da  koža može biti utrnuta, pazite da je ne opečete vrelom vodom. Spaljivanje može prouzrokovati više oštećenja tkiva. Kada vaša koža ponovo postane meka, možete prestati da je zagrevate
  • Pokrijte promrzlo područje sterilnom (čistom) krpom. Ako su vam prsti na rukama ili nogama promrzli, umotajte svaki pojedinačno. Uverite se da ih držite odvojene da biste izbegli stres ili pritisak
  • Pokušajte da uopšte ne pomerate područje. Izbegavajte hodanje na promrzlim prstima ili stopalima.
  • Nemojte trljati promrzla područja jer trljanje kože koja je tvrda ili utrnula može uzrokovati oštećenje tkiva.

Možete  dobiti promrzline a da to i ne znate

Mnoge osobe koje dobiju promrzline nekada nisu ni svesni da ih imaju. Kako promrzline umrtvljuju vaše nerve i mogu izazvati oštećenje duboko u vašoj koži, možda nećete primetiti nikakve simptome. Budite bezbedni tako što ćete ući unutra i ponovo se zagrejati.

Promrzline i deca

Možda ne znate da li vaše dete ima promrzline. Bebe ne drhte kao odrasli jer nemaju toliko energije. A starija deca su obično previše zauzeta zabavljanjem napolju da bi primetila da su promrzla. Ako je vaša beba ili malo dete nedavno bilo napolju na hladnom čak 10 minuta, vreme je da ih proverite. Ako primetite da su delovi njihove kože crveni, beli ili sivi, odmah pozovite hitnu pomoć. Ako su vaša deca starija i predugo su bila napolju bez potpunog pokrivanja, skinite im mokru odeću i osušite ih pod ćebadima. Koristite kadu punu tople, ali ne vruce, vode da biste pomogli deci bilo kog uzrasta da se oporave od hladnoće.

Kako sprečiti promrzline

Budite bezbedni i preduzmite jednostavne mere predostrožnosti kako biste sprečili promrzline i njegove simptome. Ovo su neki od načina:

  • Izbegavajte da izlazite napolje i kada je hladno, pokušajte da ostanete u kući
  • Ako morate da izađete napolje, pokušajte da to ograničite na 10 ili 15 minuta
  • Obucite se prikladno kad god znate da ćete biti na niskim temperaturama. Položite odeću, nosite dva para čarapa, debelu kapu, rukavice i šal preko lica i usta
  • Nosite odeću otpornu na vetar i vodu
  • Uverite se da vam čizme i odeća nisu preuske jer to može uzrokovati lošu cirkulaciju
  • Kada putujete po hladnom vremenu, uvek nosite telefon sa sobom jer tada možete pozvati  medicinsku pomoć ako doživite nesreću ili se zaglavite na putu.

Vreme potrebno za oporavak od promrzlina

Oporavak i lečenje zavise od toga u kojoj ste fazi promrzlina i koliko dugo ste bili izloženi hladnoći. Simptomi prve faze su često samo privremeni. Međutim, druga i treća faza obično izazivaju trajno oštećenje kože i tkiva. Ako je vaša izloženost bila veoma ozbiljna, možete da izgubite zahvaćeni ud, prst ili nožni prst zbog autoamputacije (gde vam ud ili prst na prstu ili nozi otpadaju sami) ili zbog hirurške amputacije. Takođe su moguće i sledeće pojave:

  • Oštećenje tetiva, mišića, nerava i kostiju
  • Artritis, deformiteti kostiju, ožiljci i promene ili slabost kože i noktiju
  • Gangrena.

Kako pomoći koži da se izleći od promrzlina

Jednom kada ste promrzli, najgora stvar koju možete da uradite je da tog dana izađete napolje, čak i nakon što ste se ponovo zagrejali. Povređenu kožu držite podignutom i ne hodajte na stopalima ili prstima ako vas bole. Zamenite uske čarape labavim da biste smanjili otok. Antiinflamatorni lekovi i sredstva protiv bolova mogu pomoći ako osetite bilo kakav otok ili bol. Nanošenje mekog losiona može vam pomoći da ublažite simptome smrzavanja. Ako ste bili izloženi hladnoći duže od pola sata u ekstremno hladnim uslovima i mislite da imate promrzline, obavezno potražite hitnu medicinsku pomoć.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo