Naslovna / Zdravlje

Ateroembolija je stanje kada kristal holesterola blokira protok krvi

Priredio/la: S. M.|17:00 - 09. 01. 2022.

Simptomi ateroembolije variraju u zavisnosti od toga koji krvni sud je blokiran, od čega zavisi i prognoza lečenja

Ateroembolija Ateroembolija, takođe je poznata kao sindrom embolizacije holesterola Foto: Shutterstock

Ateroembolija, takođe poznata kao sindrom embolizacije holesterola, nastaje kada kristal holesterola odlomi naslagu plaka unutar jedne od arterija. Ovaj kristal holesterola tada može da putuje kroz krvotok i blokira protok krvi u jednom od manjih krvnih sudova. Simptomi ateroembolije variraju u zavisnosti od toga koji krvni sud je blokiran.

Ateroembolija nastaje kada se kristali izbace iz arterije

Kada se plak nakupi u arterijama, to povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti kao što su srčani udar, moždani udar ili ateroembolija. Ateroembolija nastaje kada se kristali sastavljeni od holesterola i drugih molekula, kao što su trombociti i proteini, izbace iz sluzokože jedne od velikih arterija. Ovo se često može desiti u aorti, koja je najveća arterija u telu i nosi krv iz srca. Kada kristali putuju kroz krvotok i stignu do manjih krvnih sudova, oni mogu blokirati protok krvi i izazvati upalu.

Ateroembolija oštećuje organe i tkiva

Ova blokada i upala mogu oštetiti organe ili tkiva koja se snabdevaju iz tog krvnog suda. Najčešći zahvaćeni organi su:

  • bubrezi
  • koža
  • gastrointestinalni sistem
  • mozak.

Ateroembolija i opšti simptomi

Ateroembolija često izaziva opšte simptome kao što su:

  • povišena temperatura
  • umor
  • gubitak težine
  • bol u mišićima
  • gubitak apetita.

Zajedno sa ovim opštim simptomima, osobe sa ateroembolijom mogu razviti simptome specifične za zahvaćeni organ. Simptomi se često pogoršavaju tokom vremena kako se blokada pogoršava.

Najčešće pogođene oblasti

  • Bubrezi: 31,5 procenata
  • Koža: 15,5 procenata
  • Gastrointestinalni trakt: 13,4 odsto

Ateroembolija i specifični simptomi

Simptomi ateroembolije mogu biti sledeći:

  • popuštanje rada bubrega
  • plavi ili ljubičasti prsti
  • čirevi na koži
  • gangrena
  • bolovi u stopalima ili prstima
  • promena boje kože
  • mrlje oko noktiju
  • iznenadno slepilo
  • glavobolja
  • izmenjeno mentalno stanje ili konfuzija
  • bolovi u stomaku ili leđima
  • krvarenje ili bol u gastrointestinalnom traktu
  • dijareja.

Može proći dosta vremena između razvoja ateroembolije i uočavanja simptoma, jer simptomi na koži se možda neće pojaviti više od mesec dana.

Kada treba potražiti medicinsku pomoć

Simptomi ateroembolije mogu oponašati druga stanja, što otežava prepoznavanje. Obavezno potražite hitnu medicinsku pomoć ukoliko doživite bilo koje od sledećih stanja ili simptoma:

  • neobjašnjivo otežano disanje
  • koma
  • bol u grudima ili pritisak
  • dezorijentisanost
  • bilo koji drugi zabrinjavajući simptomi ili simptomi koji se brzo pogoršavaju.

Kako se dijagnostikuje ateroembolija

Lekari često dijagnostikuju ateroemboliju ispitivanjem medicinske istorije pacijenta i simptoma. Većina osoba koji razviju ateroemboliju imaju nakupljanje plaka u krvnim sudovima. Neki su možda nedavno imali kardiovaskularni zahvat. Ako lekaru treba više informacija da postavi dijagnozu, može obaviti dodatne testove.

Biopsija je najčešća provera

Najčešći test za utvrđivanje embolije je biopsija tkiva na zahvaćenom području. Tokom biopsije, lekar izvlači malu količinu tkiva za analizu u laboratoriji. U zavisnosti od toga gde se nalazi embolija, biopsija se može uzeti iz:

  • kože
  • mišićnog tkiva
  • bubrega
  • stomaka
  • debelog creva
  • koštane srži.

Lekar može obaviti i druge testove, kao što je test urina ili kompletan metabolički panel, kako bi isključio druge uslove koji mogu izazvati slične simptome.

Provera upalnih markera

Lekar takođe može proveriti markere upale, koji su obično povišeni kod sindroma ateroembolije. To može biti:

  • laktat
  • C-reaktivni protein
  • eritrociti sedimentacije
  • laktat dehidrogenaze

Kompletna krvna slika takođe može otkriti anemiju, leukocitozu i trombocitopeniju.

Ateroskleroza uzrokuje ateroemboliju

Osobe sa aterosklerozom su u najvećem riziku od razvoja ateromebolije. Ateroskleroza je suženje arterija zbog nakupljanja plaka. Ozbiljnost ateroskleroze je direktno povezana sa  šansama za razvoja ateroembolije. U oko 80 procenata slučajeva, embolija holesterola se javlja nakon endovaskularne procedure. Primeri za endovaskularnu proceduru su sledeći:

  • zamena srčanih zalistaka
  • postavljanje stenta
  • karotidna endarterektomija
  • umetanje srčanog katetera, koji se može koristiti za snimanje, angioplastiku ili druge procedure.

Faktori rizika za razvoj ateroembolije

Drugi faktori rizika za razvoj ateroembolije su:

  • muški pol
  • godine (češće kako starite)
  • visok krvni pritisak
  • visok holesterol
  • dijabetes
  • bolest perifernih krvnih sudova
  • insuficijenciju bubrega
  • aneurizma abdominalne aorte
  • sistemsko zapaljenje
  • uzimanje antikoagulansnih lekova
  • pušenje.

Opcije lečenja

Ne postoji poseban tretman za lečenje ateroembolije. Lečenje uključuje kontrolisanje  simptoma, snižavanje nivoa holesterola i sprečavanje budućih kardiovaskularnih bolesti. Ako ste imali ateroemboliju možda ćete biti podstaknuti da usvojite životne navike koje smanjuju rizik od budućeg kardiovaskularnog događaja. Zdrave navike podrazumevaju:

  • prestanak pušenja
  • redovno vežbanje
  • smanjenje prekomerne telesne težine
  • smanjenje stresa
  • uravnotežena ishrana.

Statini smanjuju upalu

Neke studije su otkrile da statini mogu pomoći u poboljšanju ishoda za osobee sa simptomima kožnih ili bubrežnih oboljenja. Ovi lekovi smanjuju upalu, snižavaju nivo holesterola lipoproteina niske gustine (LDL) i pomažu u stabilizaciji plaka u vašim arterijama. Antiinflamatorni lekovi se mogu propisati kako bi se smanjila upala izazvana embolijom. Neke studije su pokazale koristi od kortikosteroida ili ciklofosfamida, ali je potrebno više istraživanja da bi se razumelo kako bi ove lekove trebalo najbolje koristiti.

Koji još lekovi mogu da pomognu

Drugi lekovi koji se mogu koristiti za lečenje ateroembolije su sledeći:

  • aspirin
  • antiagregacione lekove
  • vazodilatatore
  • hemostatske lekove.

Hirurška intervencija

U određenim slučajevima mogu se koristiti operacije kao što su baj-pas ili hirurško uklanjanje blokade (endarterektomija). Međutim, ponekad lekari ne mogu da pronađu tačan izvor problema. Angioplastika i implantacija stenta su korišćeni za lečenje osoba sa blokadom u glavnim arterijama. Ova procedura uključuje umetanje balona, žičane mreže ili i jednog i drugog u arteriju kako bi ostala otvorena.

Kakvi su izgledi za osobe sa ateroembolijom

Osobe koji su imale ateroemboliju uglavnom imaju lošu prognozu izlečenja. Često imaju uznapredovalu aterosklerozu i faktore rizika za razvoj drugih ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti. Izgled izlečenja zavisi od težine osnovne bolesti, broja faktora rizika i veličine blokade. Studije su prijavile stopu smrtnosti od čak 63 do 81 procenata, u zavisnosti od toga kako se meri.

Dugoročne posledice

Oosbe koje su imale ateroemboliju često imaju ozbiljne dugoročne posledice, kao što su:

  • amputacija
  • dugoročna potreba za terapijom zamene bubrega
  • uklanjanje creva
  • hronična dijaliza.

Ako imate visok holesterol i simptome koji se pogoršavaju, obratite se svom lekaru da biste sprečili emboliju ili druga ozbiljna sekundarna stanja.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo