Naslovna / Zdravlje

Ulcerozni kolitis napada debelo crevo, i to najčešće mlađih žena

Priredio/la: S. M.|15:00 - 22. 11. 2021.

Ako osoba ima ulcerozni kolitis, sluznica debelog creva postaje upaljena i na njoj se razvijaju male rane ili čirevi

ulcerozni kolitis Ulcerozni kolitis je vrsta inflamatorne bolesti creva. Foto: Shutterstock

Ulcerozni kolitis je vrsta inflamatorne bolesti creva. Ako osoba ima ulcerozni kolitis, sluznica debelog creva postaje upaljena i na njoj se razvijaju male rane ili čirevi. Najčešće od njega obolevaju mlađe ženske osobe, ali se može javiti kod oba pola i posle 50. godine života.

Ulcerozni kolitis i imuno sistem

Problemi sa imunološkim sistemom uzrokuju ulcerozni kolitis. Kada osoba ima ovu bolest njen imuni sistem napada zdravo tkivo na zidu debelog creva.

Testovi za potvrđivanje

Ako lekar sumnja da osoba ima ulcerozni kolitis, izvršiće određene testove kako bi potvrdio dijagnozu. Neki testovi  mogu uključivati uzimanje uzorka tkiva iz debelog creva pacjenta. 

Ulcerozni kolitis se dijagnostikuje histologijom

Lekari mogu da koriste histologiju tokom dijagnoze, lečenja i remisije ulceroznog kolitisa. Histologija je proučavanje tkiva i njihovih mikroskopskih struktura. Gledanje uzoraka tkiva iz debelog creva može pomoći lekarima da prate napredak bolesti kod pacijenta.

Biopsija za histopatologiju

Lekari uzimaju uzorke tkiva za histopatologiju putem biopsije. Biopsija je kada lekar uklanja mali uzorak tkiva da bi ga testirao na određene bolesti. Ako osoba ima ulcerozni kolitis, lekari mogu uzeti biopsiju iz sluzokože njihovog debelog creva. Lekar može uzeti biopsiju dok obavlja kolonoskopiju. Malo je verovatno da će biopsije uzete tokom kolonoskopije izazvati bol, jer na unutrašnjoj sluznici debelog creva nema receptora za bol.

Kolonoskopija za utvrđivanje ozbiljnosti ulceroznog kolitisa

Kolonoskopija je procedura koja podrazumeva da lekar ubacuje cev sa svetlom i kamerom na njoj, nazvanu endoskop, u anus pacijenta. Lekari ga koriste za ispitivanje sluznice debelog creva ili rektuma osobe. Često koriste kolonoskopije od pouzdanog izvora uz histologiju kako bi odredili ozbiljnost ulceroznog kolitisa kod pacijenta.

Tipični histološki nalazi

Histopatolog procenjuje uzorke tkiva koristeći histološki indeks. Ovaj indeks pomaže histopatologu da odredi težinu ulceroznog kolitisa kod pacijenta. Histološki indeksi ocenjivanja pomažu u proceni Pouzdani izvori su:

  • ozbiljnost upale
  • jačina crevne sluznice
  • oštećenje kripti debelog creva (žlezde u crevima)

Ulcerozni kolitis može biti aktivan ili u remisiji

Kada osoba ima ulcerozni kolitis, on će ili biti aktivan ili u remisiji. Aktivni ulcerozni kolitis znači da osoba doživljava simptome, dok remisija znači da bolest više ne izaziva probleme. Ako osoba ima aktivan ulcerozni kolitis histopatolog može očekivati da vidi:

  • prisustvo belih krvnih zrnaca unutar crevnih tkiva, što ukazuje na napad imunog sistema
  • povrede zida creva od belih krvnih zrnaca
  • skraćivanje ili grananje kripti debelog creva
  • Metaplazija Panetovih ćelija, kada se ćelije obično nalaze na desnoj strani debelog creva nalaze se na levoj strani, što ukazuje na dugotrajno oštećenje

Histopatolog bi trebalo da vidi slična oštećenja na različitim uzorcima tkiva koji pripadaju osobi sa ulceroznim kolitisom. Histološki uzorci mogu pomoći histopatologu da utvrdi koliko je ozbiljan stepen oboljenja.

Ulcerozni kolitis može biti blagi, umereni i težak

Osoba sa blagim ulceroznim kolitisom može imati infiltraciju bele krvi i apscese kripte u manje od 50 odsto kripta debelog creva.

Osoba sa umerenim ulceroznim kolitisom može imati infiltraciju i apscese u više od 50 odsto kripta.

Osoba sa teškim ulceroznim kolitisom može imati otvorene lezije i eroziju na crevnom zidu

Dijagnoza ulceroznog kolitisa

Uz biopsiju i endoskopiju, lekar može koristiti i druge metode za dijagnozu osobe sa ulceroznim kolitisom. Postoji više metode koje lekari koriste za dijagnozu ulceroznog kolitisa.

Medicinska i porodična istorija

Lekar može pitati osobu o njihovoj medicinskoj i porodičnoj istoriji tokom dijagnoze. Lekar vas može pitati da li imate simptome ulceroznog kolitisa, koji uključuju:

  • dijareju
  • prolazno ili rektalno krvarenje
  • grčeve ili bol u stomaku
  • izlučivanje sluzi ili gnoja sa stolicom
  • potrebu za stolicom iako su creva prazna
  • umor
  • gubitak težine
  • povišenu temperaturu
  • mučninu
  • povraćanje

Fizički pregledi

Fizički pregled može uključivati:

  • proveru pulsa, temperature i krvnog pritiska osobe
  • korišćenje stetoskopa za slušanje abdomena osobe
  • pritiskanje abdomena osobe zbog znakova kvržica
  • ubacivanje prsta u rektum osobe da provere krvi u stolici

Testovi stolice

Ako je pacijentu potreban test stolice, lekar će uzeti uzorak. Lekar može koristiti test stolice da proveri znake upale. Takođe se može uraditi test stolice zbog znakova drugih stanja koja mogu izazvati simptome ulceroznog kolitisa.

Testovi krvi

Tokom testa krvi zdravstveni radnik će uzeti uzorak krvi osobe. Zatim će poslati uzorak krvi u laboratoriju gde će medicinski stručnjaci proveriti uzorak na komplikacije ulceroznog kolitisa, kao što je anemija. Testovima krvi može se proveriti i postojanje neke infekcije.

Opcije lečenja

Kada osoba dobije dijagnozu ulceroznog kolitisa, lekar može da leči to stanje na različite načine. Vrsta lečenja koju osoba dobija može zavisiti od težine njenog stanja. Lečenje ulceroznog kolitisa uključuje više metoda.

Lekovi za ulcerozni kolitis

Cilj lekova je da dovede ulcerozni kolitis u remisiju. Lekovi koji pomažu u smanjenju upale mogu uključivati:

  • aminosalicilati, koji leče blagi do umereni ulcerozni kolitis ili pomažu osobi da ostane u remisiji
  • imunosupresivi, koji leče umereni do teški UC i pomažu osobi da ostane u remisiji
  • biološki lekovi, koji leče umereni do teški UC i pomažu u remisiji
  • novi lek sa malim molekulima, koji lekari koriste u umerenim do teškim slučajevima UC kada osoba ne može da uzima druge lekove
  • kortikosteroidi, koji leče umerene do teške slučajeve UC, ili za ljude koji ne mogu da koriste aminosalicilate.

Pacijenti obično koriste kortikosteroide u ograničenom periodu kako bi brzo kontrolisali upalu, nakon čega se smanjuje njihova upotreba.

Hirurgija

Lekar može preporučiti operativni zahvat ukoliko pacijent ima:

  • kolorektalni karcinom
  • prekancerozne ćelije za kolorektalni karcinom
  • komplikacije opasne po život
  • nema poboljšanja simptoma nakon uzimanja lekova
  • simptome koji se poboljšavaju samo sa kortikosteroidima.

Ileostomija najčešći tip operacije za ulcerozni kolitis

Najčešći tipovi operacija  koje osoba može imati za ulcerozni kolitis su:

Operacija ileoanalnog rezervoara

Nakon uklanjanja debelog creva i rektuma osobe, hirurg stvara kesicu sa kraja tankog creva. Ova kesa će sakupiti stolicu pacijenta koja može da prođe tokom pražnjenja creva.

Ileostomija

Tokom ileostomije, hirurg uklanja debelo crevo i rektum osobe, a zatim pričvršćuje kraj njihovog tankog creva na otvor u stomaku. Ovaj otvor je poznat kao stoma. Kada osoba ima pražnjenje creva, ono će proći kroz stomu. Pražnjenje creva se sakuplja u vrećici pričvršćenoj za stomu, koja se zove stoma vreća.

Lekovi do kraja života

Operacija je jedini lek za ulcerozni kolitis. Međutim, osobe sa ovom bolešću mogu da kontrolišu svoje lečenje. Pored toga, osoba koja se leči može ući u remisiju. To znači da ne doživljava simptome. Da bi ostao u remisiji, pacijent če možda morati da uzima lekove do kraja života.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo