Naslovna / Zdravlje

Lipomi – kako i zašto nastaju ovi dobroćudni tumori vezivnog tkiva

Priredio/la: D.T.|15:00 - 04. 11. 2021.

Lipomi se mogu pojaviti na bilo kom delu tela, ali najčešći su na ramenima, grudnom košu, vratu i rukama

lipom - tumor vezivnog tkiva Lipomi su benigne tvorevine, grudvice masnog tkiva smeštene između kože i mišića Foto: Shutterstock

Lipomi su benigne tvorevine, grudvice masnog tkiva smeštene između kože i mišića. Ovo su najčešći dobroćudni tumori vezivnog tkiva na svetu. Skoro su po pravilu bezopasni, ipak ako ste iz nekog razloga uplašeni – obratite se doktoru.

Obično mogu da se pomeraju pod prstom

Lipom pri dodiru liči na kuglicu testa ili gume ispod kože. Nekada se može pomerati prstom. Lipomi uglavnom nisu bolni, s izuzetkom lipoma koji pritiskaju nerve ili su ispunjeni krvnim sudovima. Nisu kancerogeni, pa ukoliko ne rastu ili vam ne smetaju iz nekih estetskih razloga, nema potrebe za lekarskom intervencijom. Ipak, ako želite da budete sigurni u prirodu promene koji ste napipali posavetujte se s doktorem. Lipomi se mogu pojaviti na bilo kojem delu tela, ali najčešći su na ramenima, grudnom košu, vratu i rukama. Oni polaku rastu i uglavnom nisu veći od 5 centimetara u prečniku.

Tačan razlog pojave lipoma nije poznat

Stručnjaci ne znaju još jasno šta izaziva lipome. Jedna grupa smatra da su lipomi odgovor na fizičku povredu, drugi misle da oni već postoje i da je povreda samo isprovocirala njihovu pojavu. Mogući faktori rizika su nedostatak fizičke aktivnosti, neki doktori smatraju su fizički neaktivne osobe sklonije lipomima. Ipak, i genetika ima bitnu ulogu, lipomi su često nasledni. I pored toga što se lipomi mogu javiti u svakom uzrastu, učestaliji su između 40. i 60. godine.

Druge bolesti mogu biti uzrok nastanka

Određena medicinska stanja mogu biti uzrok nastanka lipoma. Osobe koje boluju od Gardnerovog sindroma (naslednog stanja koje uzrokuje nastanak benignih i malignih tumora) mogu razviti jedan ili više lipoma. Njima su sklonije i osobe koje imaju retku bolest adipozu dolorozu ili Dercumovu bolest koja se karakteriše razvojem višestrukih, bolnih, potkožnih lipoma. Stanje je češće i kod osoba sa porodičnom višestrukom lipomatozom ili Madelungovom bolešću.

Kako izgleda dijagnostika

Stanje se dijagnostikuje na osnovu istorije bolesti i pregleda. U određenim slučajevima, možda će biti neophodan i pregled ultrazvukom, kompjuterizovanom tomografijom, magnetnom rezonancom ili će biti potrebno da se uradi biopsija.

Sve ove dijagnostičke metode ili biopsija imaju nekada za cilj da isključe postojanje liposarkoma, retkog karcinoma masnog tkiva. Za razliku od lipoma, liposarkomi su često bolni, brzo rastu i ne mogu se pomerati prstom.

Lekarska prognoza

Lipomi su u najvećem broju slučajeva bezopasni, i ne zahtevaju nikakav tretman, osim toga da ih lekar pogleda. Osobe koje imaju lipome nisu sklonije razvoju kancerogenih liposarkoma. Atipični lipomi, koji su veći i koji se češće pojavljuj na rukama, retko kada mogu prerasti u liposarkom.

Trajanje lipoma

Mnoge osobe više iz estetskih razloga žele da uklone lipome. Kada se jednom hirurški odstrane, obično se ne vraćaju. Dosta osoba živi sa lipomima, posebno ako nisu locirani na nekom vidljivom mestu, i ako nisu bolni. Uglavnom i nije potrebna hirurška intervencija, s tim da doktor može preporučiti redovne kontrole kako bi se pratilo da li lipomi rastu ili se menjaju.

Uklanjanje lipoma

U slučaju da ipak želite da uklonite lipom, to je jedino moguće hirurškim putem. Nekada ima smisla ukloniti ih dok su manji, jer je intervencija komplikovanija, ako su lipomi veći. Operacija se najčešće radi u lokalnoj anesteziji.

Liposukcija se, takođe, može koristiti kao metoda za uklanjanje lipoma, pojedini doktori smatraju ipak, da je liposukcija lipoma uglavnom povezana s većom stopom recidiva. Injekcije steroida, ponekad se, koriste za smanjenje obima lipoma, s tim da većina stručnjaka podvlači da ova metoda neće u potpunosti ukloniti lipome. Ne postoji klinički opravdana alternativa terapija uz čiju pomoć bi mogli da se uklone lipomi. Iako su najčešće bezopasni, nekada mogu da pritiskaju druge organe i da na primer uslove probleme s disanjem ili konstipaciju.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo