Naslovna / Zdravlje

Koje grupe ljudi su u najvećem riziku da dobiju rak pluća

Priredio/la: D.T.|15:00 - 25. 09. 2021.

Iako postoje jasni faktori rizika, dosta stručnjaka tvrdi da nema pravila, kada je u pitanju razvijanje raka pluća

rak pluća -ko su rizične osobe Stručnjaci tvrdi da nema pravila, kada je u pitanju razvijanje raka pluća Foto: Shutterstock

Rak pluća je teška i lukava bolest, čovek nekada može i godinama da živi s njom, bez bilo ikakvih simptoma i da se oseća zdravo. Nesitnoćelijski karcinom ili nemikrocelularni karcinom pluća je najčešća forma ove bolesti, dok sitnoćelijski rak pluća spada u red najpodmuklije vrste karcinoma, jer se dijagnostikuje tek kad je već kasno za bilo kakvu vrstu lečenja. Neki stručnjaci smatraju da nema pravila kada je u pitanju ova bolest, s druge strane, ima i onih koji tvrde da pušenje, pol, starost, određena zanimanja ili izloženost radonu povećavaju rizik od ovog oblika tumora. Generalno, tvrdi se da su ovom obliku karcinoma pluća podložniji muškarci i starije osobe.

Oblici nesitnoćelijskog karcinoma pluća

Nesitnoćelijski karcinom pluća čini više od 80 odsto svih slučajeva raka pluća. Postoje četiri glavne vrste nesitnoćelijskog karcinoma pluća to su: adenokarcinom, planocelularni karcinom , krupnoćelijski karcinom pluća i nediferenciran nesitnoćelijski karcinom pluća. Karcinom pluća je najčešće maligno oboljenje u Srbiji. Smatra se da se svake godine od ove bolesti razboli oko 5.200 osoba. Po učestalosti je prvi kod muškaraca, a kod žena drugi najčešći tumor odmah, iza raka dojke.

Pušenje

Skoro u svakoj zemlji sveta ove brojke su velike, ali na primer beleži se da je u SAD, ipak svake godine sve manje novih slučajeva. Smatra se da su ove, donekle dobre vesti, posledica pada stope pušenja i poboljšanja kada je reč o ranom otkrivanju i lečenju bolesti. Neki stručnjaci tvrde da je pušenje glavni faktor rizika za nesitnoćelijski karcinom pluća. Prema izvorima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), pušenje je faktor u od 80 do 90 odsto slučajeva uzrok smrti od raka pluća. Ljudi koji puše imaju 15 do 30 puta veću verovatnoću da dobiju rak pluća od nepušača. Smatra se da ipak i pored toga postoje posebno osetljive grupe.

Muškarci

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti tvrdi da muškarci imaju 12 odsto više šansi da dobiju ovaj oblik raka pluća od žena. Sve se obrazlaže podatkom da muškarci više puše od žena. Jedno istraživanje iz 2013. godine pokazalo je da je stopa preživljavanja žena veća nego kod muškaraca.

Starost

Starije osobe imaju više šansi da se razbole. Prema nekim procenama rak pluća je najučestaliji u populaciji starijoj od 65 godina. U proseku se dijagnoza uspostavi u 70. godini života. Rak pluća je manje moguć kod ljudi mlađih od 45 godina. Pokazalo se i da starije osobe teže reaguju na lečenje. Istraživanje iz 2013. pokazalo je da su stariji od 60 godina živeli s rakom pluća prosečno 38 nedelja , a mlađi od 60 godina – 57 nedelja. Starije osobe lošije reaguju na hemoterapiju, a pokazalo se i da imaju veću verovatnoću da dobiju anemiju.

Rasa

Smatra se da muškarci crne boje kože imaju oko 15 odsto više šanse da razviju ovaj oblik tumora od belih muškaraca. S druge strane, bele žene su osetljivije na rak pluća od crnih. Žene svetlije puti su, prema nekim istraživanjima, za 14 odsto u većem riziku da dobiju rak pluća.

Radon

Radioaktivni gas radon je česte uzrok raka pluća. Razvija se prirodno i veća je verovatnoća da ga ima u nekim delovima sveta. U istraživanju od pre nekoliko godina, koje je rađeno u Srbiji, zaključeno je da radioaktivnog gasa radona ima tri puta više nego što je dozvoljeno u skoro 500 od ukupno 5.000 kuća u kojima je meren nivo radona. Gasa, koji se smatra drugim najvećim uzročnikom raka pluća, ima u nedozvoljenoj meri i u starim kućama, najčešće po selima.

Zanimanje

Nažalost, određena radna mesta nose veći rizik da se ljudi razbole od ove bolesti. Radnici koji rade na vađenju azbesta, izolaciji i drugim poslovima koji uključuju izloženost azbestu ili drugim kancerogenim supstancama mogu biti izloženi većem riziku od nesitnoćelijskog karcinoma pluća.

Prevencija

Prevencija od ove teške bolesti nije uvek moguća. Doktori ipak navode da određene navike, kao što je pušenje, povećavaju šanse da se čovek razboli. Duvan je, kako tvrde, vodeći faktor rizika za nastanak raka pluća. Aktivno i pasivno pušenje može usloviti pojavu bolesti. Prestanak pušenja i izbegavanje područja u kojima puše, drugi ljudi mogu da smanje rizik.

Izloženost radonu je drugi najčešći uzrok raka pluća. Radon postaje ozbiljan zdravstveni rizik ako se akumulira u zatvorenom prostoru, a redovno testiranje je od suštinskog značaja za prevenciju. Ljudi koji rade u rudnicima, mlinovima ili brodogradilištima mogu biti izloženi riziku od izloženosti azbestu, što je takođe jedan od uzroka raka pluća. Smatra se da nošenje zaštitne maske može smanjiti rizik od izlaganja. I neki dodaci ishrani mogu povećati rizik od raka pluća. Dve velike studije otkrile su da je beta karoten povećao rizik od raka pluća kod pušača.

Na šta posebno obratiti pažnju?

Porodično opterećenje je takođe faktor rizika. Ljudi sa rakom pluća u svojim porodicama treba da preduzmu dodatne mere predostrožnosti kako bi izbegli faktore rizika. S druge strane, ima i dosta stručnjaka koji tvrde da, kada je u pitanju ovaj kancer, nema pravila. Upozoravajući znaci, na koje bi svi trebalo da obratimo pažnju, su uporan kašalj koji se pogoršava, poteškoće s disanjem, bol u plućima, iskašljavanje krvi, šuštanje u plućima, promuklost, umor, nagli gubitak težine, nedostatak apetita, poteškoće s gutanjem, otečeno lice ili vrat.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo