Naslovna / Zdravlje

Pacijentima sa srčanim oboljenjima nikada nije kasno da se fizički aktiviraju

Piše: I. V.|15:00 - 25. 08. 2021.

Pacijenti sa srčanim oboljenjima mogu da prevaziđu prethodne godine neaktivnosti i ostvare dobrobit za svoje zdravlje kasnije u životu, ali i da ga produže

bolesti srca- kardiovaskularne bolseti- fizička aktivnost produžava život Fizička aktivnost produžava život pacijenata sa bolestima srca Foto: Shutterstock

Studija sprovedena na više od 30.000 srčanih pacijenata pokazuje da fizička aktivnost kasnije u životu može da bude veoma korisna za nastavak života. Ohrabrujući nalazi predstavljeni na kongresu European Society of Cardiology 2021. ukazuju na to kako pacijenti sa koronarnom bolešću mogu da imaju mnogo koristi očuvanjem ili usvajanjem fizički aktivnog načina života, naglasila je autorka studije dr Nathalia Gonzalez sa  University of Bern u Švajcarskoj.

Odnos nivoa aktivnosti i rizika od smrti

Pacijentima sa srčanim oboljenjima preporučuje se redovna fizička aktivnost, ali preporuke se u velikoj meri zasnivaju na studijama koje su koristile ili jednu procenu ili prosek nivoa aktivnosti, koji se procenjuje tokom vremena. Ova studija je istraživala nivoe aktivnosti tokom vremena i njihov odnos sa rizikom od smrti kod pacijenata sa srčanim oboljenjima.

Metaanaliza je obuhvatila 33.576 pacijenata sa koronarnom bolešću srca iz devet populacionih grupa. Prosečna starost ispitanika bila je 62,5 godina, a 34 odsto su bile žene. Praćenje je trajalo 7,2 godine. Aktivnost se procenjivala  na početku aktivnosti i praćena je korišćenjem validiranih upitnika, a učesnici su klasifikovani kao aktivni ili neaktivni, u dve vremenske tačke. Definicije aktivnog i neaktivnog varirale su u različitim studijama, ali su bile u skladu sa preporukama za zdrave ljude – najmanje 150 minuta nedeljno umerenog intenziteta, ili 75 minuta nedeljno snažne aktivnosti, ili kombinacija obe vrste fizičke aktivnosti.

Kod aktivnih ljudi 50 odsto manji rizik

Pacijenti su podeljeni u četiri grupe, prema statusu aktivnosti na početku posmatranja i tokom praćenja: neaktivni tokom vremena, aktivni tokom vremena, povećana aktivnost tokom vremena i smanjena aktivnost tokom vremena. Sve studije su definisale „povećanu aktivnost tokom vremena“ kao prelazak iz neaktivne u aktivnu kategoriju, a „smanjenu aktivnost tokom vremena“ kao prelazak iz aktivne u neaktivnu kategoriju.

Istraživači su ispitali rizike od svih uzroka smrti i smrti od kardiovaskularnih bolesti prema četiri grupe. U poređenju sa pacijentima koji su vremenom bili neaktivni, rizik od smrti usled svih uzroka bio je 50 odsto manji kod onih koji su bili aktivni tokom vremena, 45 procenata manji kod onih koji su bili neaktivni, ali su postali aktivni, i 20 odsto manji kod onih koji su bili aktivni, ali su zatim posustali i postali neaktivni.

Aktivan život garantuje dugovečnost

Slični rezultati su zabeleženi u slučaju smrti usled kardiovaskularnih bolesti. U poređenju sa onima koji su ostali neaktivni, rizik od kardiovaskularnog mortaliteta bio je 51 odsto manji među onima koji su ostali aktivni i 27 procenata manji kod onih čija se aktivnost povećala. Kardiovaskularni mortalitet nije se statistički razlikovao za one čija je aktivnost vremenom opadala, u poređenju sa onima koji su ostali neaktivni.

Rezultati pokazuju da je nastavljanje aktivnog načina života tokom godina povezano sa najvećom dugovečnošću. Međutim, pacijenti sa srčanim oboljenjima mogu prevazići prethodne godine neaktivnosti i ostvariti benefite za preživljavanje vežbanjem kasnije u životu. S druge strane, koristi od aktivnosti mogu biti oslabljene ili čak izgubljene ako se aktivnost ne održava. Nalazi studije svakako ilustruju korist kod srčanih pacijenata od fizičke aktivnosti, bez obzira na njihove prethodne navike – naglasila je dr Nathalia Gonzalez.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo