Naslovna / Zdravlje

Voda je izvor života: Ako se ne pije dovoljno, organizam reaguje jasnim znacima

Piše: M.Rajić|11:00 - 22. 03. 2021.

Tema obeležavanja Svetskog dana voda 2021.godine je vrednovanje vode a njena vrednost je svakako neuporedivo veća od njene cene

voda Naš organizam ne može da funkcioniše bez vode Foto: Shutterstock

Značaj vode za ljudski organizam mogao bi da stane u jednu rečenicu: „Voda je izvor života“. I zaista je tako – naš organizam ne može da funkcioniše bez nје. Voda čini 80 odsto ljudskog tela kod beba i dece, a kod odraslih oko 60 odsto ili 1/3 ukupne telesne mase. Nalazi se u svakoj ćeliji organizma koje bez nje pate i brzo odumiru, a uloga joj je višestruka: učestvuje u skoro svim hemijskim reakcijama, pomaže prilikom termoregulacije, učestvuje u prenošenju nutrijenata do ćelija i eliminisanju otpada i toksina iz njih, održava pH balans…

Potrebno uneti minimum 2 litra dnevno, ali i ne nalivati se

Svaki organizam je individualan i predstavlja svet za sebe, ali ono što je univerzalno jeste jedan prefinjen sistem kojim naše telo javlja da nam je voda potrebna – osećaj žeđi.

Specijalista javnog zdravlja, nutricionista – dijetetičar Milica Jocić kaže za eKliniku da bi trebalo pratiti suptilne signale organizma i ne mešati osećaj žeđi sa nervozom ili glađu.

– Kada se voda dovoljno ne unosi dolazi do dehidratacije organizma, glavobolje, umora, zadržavanja toksina, nakupljanja bakterija u urinarnom traktu, poremećaja rada digestivnog trakta… Vodu svakako unosimo i kroz hranu, voće, mleko… ali i pored toga, potrebno je uneti oko 1,5 do 2 litra vode dnevno. Unos vode prilagođava se i fizičkoj aktivnosti, vremenskim uslovima, stanju organizma. Trudnice i dojilje imaju veće potrebe za vodom. Prilikom unosa vode trebalo bi voditi računa de se voda ne pije neposredno pre ili posle obroka, zbog razređivanja enzima koji vare hranu u želucu i tankom crevu, pa se samim tim hrana duže zadržava u probavnom traktu. Duže zadržavaje hrane sa sobom nosi rizike od prekomernog stvaranja gasova, toksina, nadutosti stomaka… Vodu treba unosti između obroka, rasporediti u što više unosa i izbegavati “nalivanje” – objašnjava Jocić.

Voda iz mreže beogradskog vodovoda bezbedna za piće

Stručne službe Gradskog zavoda za javno zdravlje obavljaju uzorkovanje i u laboratoriji ispituju fizičko – hemijsku, bakteriološku, biološku i parazitološku ispravnost uzoraka vode. Po potrebi obavljaju i druge analize gotovo svih vrsta vode, bilo da je reč o vodi za piće, izvorskim, podzemnim, površinskim, otpadnim vodama, kao i bazenskim, demineralizovanim i kotlovskim vodama, ili vodi za specijalne namene kao što je npr. voda koja se koristi u procesu hemodijalize. Specijalista higijene dr sc med Dušan Avramović iz Gradskog zavoda za javno zdravlje saglasan je da voda ima ogromnu i kompleksnu vrednost za naša domaćinstva, hranu, kulturu, zdravstvo, obrazovanje, ekonomiju i integritet našeg prirodnog okruženja.

– Kada govorimo o vodi koju pijemo, pre svega kao osnovnoj namirnici bez koje se život ne može zamisliti, najvažnije je da znamo da li je ispravna za piće, odnosno da li je kvalitet proveren i odgovarajući za ljudsku upotrebu. U skladu sa tim postoji i važeća regulativa – pravilnici koji se odnose na vodu za piće iz gradskog vodovoda, odnosno, koji se odnose na prirodne, mineralne, stone i izvorske vode – tzv. flaširane vode. Sve dok je voda koju želimo da pijemo u skladu sa vrednostima koje su predviđene odgovarajućim pravilnikom, možem smatrati da je voda bezbedna i možemo je konzumirati po želji. Važno je naglasiti i da Gradski zavod za javno zdravlje Beograd redovno kontroliše vodu za piće kojom se snabdeva mreža beogradskog vodovoda, i aktuelni rezultati pokazuju da je voda koja stiže do stanova, lokala, restorana, pekara i drugih objekata u glavnom gradu bezbedna za piće – kaže za eKliniku stručnjak iz Centra za higijenu i humanu ekologiju u sklopu Gradskog zavoda za javno zdravlje.

Koristiti česmovaču, flaširanu vodu uz oprez i praćenje stanja organizma

Nutricionista – dijetetičar Milica Jocić potvrđuje da je najvažnije upravo to: da je voda iz vodovoda bezbedna i kontrolisana od nadležnih institucija.

– Kada prođe sve provere, tekuća voda se deklariše kao voda za piće. U zavisnosti od toga u kom gradu živite, pratite preporuke nadležnih institucija o kvalitetu vode. Iako se voda deklariše kao tečnost bez ukusa, boje i mirisa, mnogi će se složiti da voda iz slavine ima jedan tip ukusa a ona flaširana drugi tip. Ukus vodi dodaju minerali rastvoreni u njoj, a flaširane vode treba sa oprezom koristiti u odnosu na stanje organizma. Svakako je preporuka da to budu blago mineralizovane vode. Osobe koje pate od kalkuloza bubrega s posebnom pažnjom moraju da biraju vodu koju piju u odnosu na tip kalkuloze i da se o tome posavetuju sa lekarom. Postavlja se i pitanje plastičnih boca, tj. oslobađanja mikro čestica plastike u vodu. Preporuka je da se ne koristi ista plastična flaša unedogled, već da se koriste staklene boca ili filter bokali.

Sagovornica eKlinike navodi da svakako treba koristiti i „česmovaču“, a da u korišćenju flaširanih voda treba menjati vrste a vremena na vreme.

Ako nije iz česme, u izboru vode treba obratiti pažnju na njen sastav Foto: Shutterstock

Sastav vode izuzetno važan, kao i količine

Tržište Srbije obiluje ponudom flaširanih voda. Kako odabrati adekvatnu?

– Prilikom izbora vode koja se koristi za svakodnevnu konzumaciju treba voditi računa o sastavu vode, a o samom sastavu i tačnosti deklaracije brinu nadležne institucije za kontrolu kvaliteta. Ne treba mešati pojam mineralana i gazirana voda, jer je gaziranoj vodi dodat veštački CO2. Preporuka je da se za svakodnevni unos koriste blago mineralizovane vode koje ne opterećuju urinarni trakt. Postoje i flaširane vode koje nisu izvorske, nego samo filtrirana voda. A ako govorimo o npr. o specijalnim vrstama vode kao što su one sa magnezijumom, preporučljive su u određenim količinama i stanjima, kod srčanih bolesnika, kod probavnih smetnji (opstipacija). Ako ste nekada bili u, recimo, Vrnjačkoj banji, postoje izvorišta sa vodom koja sadrži sumpor i tačno se zna koliki je dozvoljen unos i za koja stanja je preporučen a za koja nije – podseća Jocić.

Beogradskoj „česmovači“ nije potrebno dodatno prečišćavanje

Dr Dušana Avramovića pitali smo i da li su popularni prečišćivači vode korisni i čemu mogu da doprinesu.

– Proces prerade sirove vode do kvaliteta vode za piće je izuzetno zahtevan i tehnološki specifičan. U skladu sa tim, vodosnabdevanje na većem delu teritorije Beograda vrši se vodom koja je prošla kroz postrojenje za preradu vode u Makišu i ovu vodu nema potrebe dodatno tretirati ni prečišćavati. Kada govorimo o individualnim vodnim objektima (npr. kopanim ili bunarima, kaptažama i sl.), najvažnije je jasno definisati namenu vode i odgovarajućom analizom fizičko- hemisjkih, bakterioloških, kao i drugih parametara utvrditi tačan sastav i kvalitet vode, te na osnovu tih rezultata doneti odluku da li je potrebno i na koji način preduzeti mere za poboljšanje kvaliteta vode – objasnio je.

Kakav je kvalitet vode za kupanje na rekama i jezerima, u bazenima?

U Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograd obavlja se i redovna kontrola kvaliteta vode za kupanje iz većine zatvorenih (i tokom letnje sezone otvorenih) javnih bazena na teritoriji grada. Uzorkovanje vode za kupanje iz javnih bazena obavlja se redovno na nedeljnom nivou.

Sagovornik eKlinike dr Avramović, koji je i deo tima Jedinice za ispitivanje kvaliteta i unapređenje stanja životne sredine, kaže da sva uzorkovanja i analize bazenske vode stručni kadar Gradskog zavoda za javno zdravlje obavlja u skladu sa važećim standardima i regulativom u ovoj oblasti, i na osnovu rezultata analiza izdaje stručno mišljenje sa ocenom kvaliteta.

– U slučaju potrebe, daje se i predlog korektivne mere kako bi u svakom sportsko-rekreativnom centru tehnička služba koja održava bazene mogla da prilagodi proces prerade vode i da posetiocima obezbedi optimalne uslove za boravak, odnosno kupanje i rekreaciju. Presudan značaj za očuvanje kvaliteta vode u bazenima ima broj, kao i ponašanje korisnika, tj. poštovanje preventivnih sanitarno-higijenskih mera: korišćenje dezo barijera (kadica za dezinfekciju stopala na ulasku u krug bazena i na izlasku iz toaleta), tuširanje pre i nakon izlaska iz bazena, obavezno korišćenje toaleta, dobra lična higijena i nošenje kapa i naočara za plivanje. U skladu sa navedenim, obavezno je i izbegavanje korišćenja bazena u slučaju postojanja akutnih oboljenja respiratornog, urinarnog ili digestivnog sistema, oboljenja kože i sluzokoža, kao i u periodu rekonvalescencije, tj. oporavka od navedenih oboljenja (2 nedelje nakon prestanka svih simptoma bolesti). Takođe, izbegavanje ronjenja i skakanja, kao i sedenja na vlažnim površinama neposredno oko bazena, značajno doprinosi smanjenju rizika od infekcija, ali i povreda – daje važne savete specijalista higijene.

Kontrolu kvaliteta vode Savskog jezera na Adi Ciganliji i kupališta „Lido“ na Velikom ratnom ostrvu, Gradski zavod za javno zdravlje Beograd vrši pred početak letnje sezone kupanja, i nastavlja redovno tokom trajanja sezone.

– Sugrađanima koji se kupaju na rekama i jezerima savetujemo da izbegavaju ronjenje i gutanje vode, a nakon izlaska iz vode preporučujemo da se istuširaju. Ova preporuka se posebno odnosi na kupače koji pripadaju ranjivim grupama stanovništva (mala deca, stari, imunodeficijentni, hronični bolesnici…) – navodi stručnjak.

Deca piju vodu više nego odrasli

Mnogi odrasli skoro i da ne unose vodu dok ne osete ozbiljnu žeđ, što je već znak dehitratacije. Što se tiče dece, ona i ovom pitanju pristupaju spontanije i otvorenije. Milica Jocić kaže:

– Preporuka za unos vode je oko 30 ml po kilogramu telesne mase, pa tako recimo dete uzrasta prvog razreda treba da unese oko litar vode u toku dana. Treba pratiti i fizičku aktivnost kod dece i nadoknaditi gubitak vode kroz znoj, disanje. Takođe, dobro je često nuditi deci vodu, između obroka svakako, a ako se dugo boravi napolju, poneti bočice sa vodom. Voćne sokove, pa čak i one ceđene treba izbegavati jer se ceđenjem uništavaju dragocena biljna vlakna iz voća. Takođe, bespotrebno, deca se navikavaju na sladak ukus. Ako pažljivo pratimo dete, shvatićemo da oni mnogo češće traže i piju vodu nego odrasli jer ne ignorišu osećaj žeđi i mnogo su aktivniji od nas, pa bi bilo lepo da odrasli nekako neguju naviku iz detinjstva o čestom unosu vode.

Šta možemo da učinimo da ne ostanemo bez vode

S obzirom na to kakve klimatske promene nam se dešavaju na globalnom nivou, kao i na ne baš adekvatan odnos prema prirodi, pitali smo sagovornika iz Gradskog zavoda za javno zdravlje može li nam se desiti da u nekom trenutku ostanemo bez vode?

– Voda za piće je globalni fenomen i resurs kojem svi ljudi na planeti moraju da pristupe sa velikom pažnjom. Pored aktivnosti koje mogu uticati na kvalitet voda (npr. komunalne ili industrijske otpadne vode, hemijski ili biološki incidenti i dr.) i klimatskih promena (pre svega porasta prosečnih temperatura vazduha) koje su u toku, svakako možemo i moramo doprineti da vodu za piće sagledavamo kao najdragoceniji resurs, bez obzira u kom delu Evrope ili nekog drugog kontinenta se nalazimo. U skladu sa tim postoje brojne inicijative, kao i akcioni planovi adaptacije na klimatske promene koji u nekom od delova obrađuju i temu voda. U skladu sa nadležnostima, i stručni kadar Gradskog zavoda za javno zdravlje učestvuje i pruža podršku za izradu istih, bar kada je Beograd u pitanju – poručuje specijalista higijene dr sc med Dušan Avramović.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo