Naslovna / Korona

Ulazimo u sezonu gripa i prehlade – kako da znamo da li je to u pitanju ili covid 19

Priredio/la: I. V.|11:00 - 25. 09. 2021.

Simptomi gripa, prehlade i covid 19 su toliko slični da je gotovo nemoguće da sami pouzdano postavimo dijagnozu. Ovo su saveti lekari koji mogu da pomognu

covid 19- grip i prehlada - razlika-simptomi Ulazak u jesen najavljuje sudar korona virusa i gripa Foto: Shutterstock

Dok ulazimo u jesen, a zatim i u zimu, vreba nas sezona gripa, koja počinje u periodu od početka do sredine septembra. Ali, globalno, svi smo na mukama zbog covid 19 pandemije, jer kada se razbolimo, boli nas grlo ili počne nos da nam curi, kako da znamo da li je covid 19 ili nešto drugo?

Nemoguće je da sami pouzdano postavimo dijagnozu

Kratak odgovor je da nema pravila, kaže dr Mary Hayden, profesor na Rush University i šef univerzitetskog Odeljenja za zarazne bolesti. Simptomi su toliko slični da „zaista ne postoji ništa što jasno razlikuje jednu bolest od druge“, pa je gotovo nemoguće da sami pouzdano postavimo dijagnozu. Ali, evo nekoliko brzih saveta stručnjaka, u slučaju kada se pitate da li imate covid 19, a to bi moglo svima da bude od pomoći da zaštite sebe i ljude u bliskom okruženju.

Pazite na simptome kojih nema kod gripa

Pazite na simptome poput gubitka mirisa, koji se nikako ne slažu sa uobičajenim, kada je u pitanju grip ili prehladaGubitak čula mirisa je, kažu stručnjaci, simptom koji više ukazuje na covid 19, posebno ako vam nos nije zapušen.

– Ljudi koji su dobili covid 19 mogu da izgube osećaj mirisa, a da ne dobiju bilo koji drugi simptom prehlade, poput upale grla ili zapušenog nosa, što je „trag“ da ste inficirani – upozorava dr Hayden. Ona takođe dodaje da se ovaj gubitak mirisa razlikuje od onog kada vam se zapuši nos i ne osećate ništa. Ljudi inificarni sa covid 19 takođe dobijaju disosmiju, gde „sve što okusite ima užasan ukus“, podsećaju lekari. Dr Mary Hayden kaže i da, na primer, ako imate temperaturu, to znači da bi trebalo da isključite alergije kao mogući uzrok vašeg stanja, jer ljudi sa alergijama obično nemaju povišenu temperaturu.

Odlučite kada ćete se testirati i kako izabrati pravi test

Postoje dva različita testa – brzi testovi na antigen, koji su bili popularni na početku pandemije, i testovi lančane reakcije polimeraze, zvani PCR testovi. PCR testovi su „zlatni standard“ jer su mnogo osetljiviji i rade tako što prikupljaju genetski materijal specifičan za covid 19 sa sposobnošću otkrivanja „najsitnijih tragova“ virusa. Uprkos tome što su pouzdaniji, PCR testovi su sporiji od brzih testova, jer za postizanje rezultata potrebno je 24 do 48 sati. Dakle, ako vam trebaju odgovori u roku od nekoliko minuta, brzi testovi na antigene su najbolji izbor. Možete ih koristiti ako imate simptome i pokušavate da odlučite da li bi trebalo da idete na posao ili da vidite svoju baku.

Ovi testovi su zapravo „uporedivi sa PCR testovima“ kada imate simptome, kažu lekari. Ali, ako ste zabrinuti da imate asimptomatski covid 19 nakon što ste bili izloženi nekome sa potvrđenim slučajem ili ste bili na velikom događaju i zabrinuti ste da ste dobili virus, trebalo bi da uradite PCR test. Brzi testovi često ne otkrivaju asimptomatske slučajeve, što bi moglo da dovede do lažno negativnog rezultata testa.

Najbolji način da se smirite je da se testirate 5 dana nakon izlaganja, ako nemate nikakve simptome – savetuje profesor Aniruddha Hazra, sa University of Chicago. 

Testovi nisu svima dostupni

Međutim, mogućnost testitanja nije jednaka za sve ljude na svetu. U SAD, na primer, postoji ograničenje troškova što se tiče testova, kojih nema u Evropi. Primera radi, u Danskoj je brzi test dostupan za oko 3 dolara, dok u Americi paket od dva testa košta više od 20 dolara. 

– Očigledno je da još uvek postoji problem pristupa testovima posebno za zajednice koje su najteže pogođene covid 19 infekcijama, a koje su često radničke klase i možda ne mogu da priušte kućne testove. Test mora da bude dostupan kako bi se zaista napravila razlika između zdravih i bolesnih – apelovala je profesorka Hazra.

Vakcinisani imaju „mir u duši“

Za ljude koji su vakcinisani, kako ocenjuje profesorka Hazra, vakcina bi trebala da im obezbedi „mir u duši“, jer je verovatnoća da se razbole mala, a ljudi koji imaju probojne infekcije, ako se inficiraju čak i ako su vakcinisani,  doživeće blaži oblik bolesti. Ali, trebalo bi da razmislite zašto bi možda mogli da se testirate, kaže dr Hayden.

– Ako radite od kuće i nikada ne izlazite, ne morate da brinete o testiranju. Ali, ako ste u kontaktu sa drugim ljudima, posebno onima koji su imunokompromitovani ili nisu vakcinisani, trebalo bi da se testirate, bez obzira na vaš status vakcinacije – savet je dr Hayden. Kako navodi, moramo da razmislimo o „lancima prenosa“, jer, ako imate virus, mogli biste da ga prenesete nekome ko se neće ozbiljno razboleti, a onda bi ta osoba mogla virus da prenese nekome ko je ozbiljno bolestan.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Sara
14:27, 27. 09. 2021.
Odgovori

Vec drugi put imam coronu,a u sredini izmedju dve corone primila dve doze Fajzer vakcine…Sta se dogadja sa mnom

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo