Naslovna / Korona

Identifikovano 9 potencijalnih novih lekova i tretmana protiv covid 19

Priredio/la: I. V.|12:30 - 06. 04. 2021.

Od 3.059 jedinjenja i oko 1.000 već postojećih lekova, naučnici su otkrili 9 koji bi mogli da se koriste u lečenju covid 19, a za cyclosporine kažu da „najviše obećava“

Od hiljade lekova i jedinjenja samo nekolicina aktivna u respiratornim ćelijama Foto: Shutterstock

Tim koji su vodili naučnici sa Medicinskog fakulteta University of Pennsylvania identifikovao je 9 potencijalnih novih tretmana protiv covid 19, uključujući tri koja je za upotrebu već odobrila američka Uprava za hranu i lekove za lečenje drugih bolesti.

Od 9 potencijalnih lekova, 3 su već odobrena za upotrebu

Nalazi istraživačkog tima objavljeni su u Cell Reports, a u njima je pregledano hiljade postojećih lekova i molekula sličnih lekovima zbog njihove sposobnosti da onesposobne razmnožavanje korona virusa koji izaziva covid 19. Za razliku od mnogih prethodnih studija, testirani su molekuli na anti-koronavirusnu aktivnost u različitim tipovima ćelija, uključujući ćelije ljudskih disajnih puteva koje su slične onima koje su uglavnom pogođene infekcijom covid 19. Od 9 lekova, za koje je utvrđeno da smanjuju replikaciju SARS-CoV-2 u respiratornim ćelijama, tri već imaju odobrenje FDA- lek za odbacivanje transplantata  cyclosporine, lek za rak dacomitinib i antibiotik salinomycin. Oni se mogu brzo testirati na dobrovoljcima i pacijentima sa covid 19.

Remdesivir deluje, a hydroxychloroquine ne deluje na respiratornim ćelijama

Eksperimenti su takođe osvetlili ključne procese koje korona virus koristi za zarazu različitih ćelija i otkrili su da antivirusni lek remdesivir, koji ima FDA odobrenje za hitnu upotrebu za lečenje covid 19, deluje protiv virusa u testovima ćelijske kulture na respiratornim ćelijama, dok hydroxychloroquine ne deluje.

– Naša otkrića ukazuju na nove puteve za terapijske intervencije protiv covid 19, a takođe podvlače važnost ispitivanja lekova kandidata u respiratornim ćelijama – rekla je jedna od autora studije dr Sara Cherry, profesor patologije i laboratorijske medicine i naučni direktor High-Throughput Screening (HTS) Core at Penn Medicine.

Postojeći tretmani skupi, a nisu 100 odsto efikasni

Iako je postignut veliki napredak u razvoju vakcina i tretmana za SARS-CoV-2 virusa, još uvek ima mnogo prostora za poboljšanje situacije. U Sjedinjenim Američkim Državama, jedini antivirusni covid 19 tretmani koji su dobili odobrenje za hitnu upotrebu FDA – remdesivir, i nekoliko preparata za antitela na SARS-CoV-2, su veoma skupi i daleko od 100 odsto efikasnosti.

Ispitano 3.059 jedinjenja i oko 1.000 lekova

Za svoj projekat skrininga, Sara Cherry i kolege sastavili su biblioteku od 3.059 jedinjenja, uključujući oko 1.000 lekova koje je odobrila FDA i više od 2.000 molekula sličnih lekovima, koji su pokazali aktivnost prema definisanim biološkim ciljevima. Zatim su ih sve testirali na njihovu sposobnost da značajno spreče razmnožavanje SARS-CoV-2 virusa u zaraženim ćelijama, bez izazivanja velike toksičnosti.

U početku su izvodili antivirusne mreže koristeći tipove ćelija koje su lako mogle da rastu u laboratoriji i zaraze se SARS-CoV-2, odnosno ćelijama bubrega afričkog zelenog majmuna i ćelijskom linijom izvedenom iz ćelija humane jetre. Pomoću ovih mreža identifikovali su i potvrdili nekoliko jedinjenja koja su delovala u ćelijama bubrega majmuna i 23 koja su radila u ćelijama ljudske jetre. Hidroksihlorokin, koji se koristi kao lek protiv malarije, i remdesivir, bili su efikasni u oba tipa ćelija.

Samo 9 lekova imalo aktivnost u novim ćelijama

Budući da je SARS-CoV-2 uglavnom respiratorni virus za koji se smatra da inicira infekcije putem ćelija disajnih puteva, istraživači su tražili tip respiratornih ćelija koje bi mogli eksperimentalno da zaraze virusom. Na kraju su identifikovali odgovarajuću ćelijsku liniju, Calu-3, koja je izvedena iz ćelija kojima su obloženi disajni putevi čoveka. Koristili su ove ćelije izvedene iz respiratornog sistema za testiranje antivirusnih jedinjenja koja su identifikovana preko mreže ljudskih ćelija jetre, i otkrili su da je samo 9 imalo aktivnost u novim ćelijama, a među njima nije bio hydroxychloroquine (Remdesivir je delovao u ćelijama Calu-3, ali nije bio na listi, jer se već koristi protiv covid 19.). Identifikujući različite skupove lekova koji deluju na različite tipove ćelija, istraživači su takođe rasvetlili mehanizme koje SARS-CoV-2 koristi da bi ušao u ćelije. Nalazi pokazuju da se u ćelijama bubrega i jetre virus koristi mehanizmom koji može da se poremeti, na primer, hydroxychloroquine. Pa ipak, čini se da virus koristi drugačiji mehanizam u respiratornim ćelijama, objašnjavajući tako neuspeh hidroksihlorohina u tim ćelijama – i u kliničkim ispitivanjima covid 19.

Lek cyclosporine posebno obećava

Od hiljade ispitivanih antivirusnih lekova i tretmana, aktivni u respiratornim ćelijama su salinomycin, veterinarski antibiotik koji se takođe istražuje kao lek protiv raka, inhibitor enzima kinaze dakomitinib, lek protiv raka bemcentinib, još jedan inhibitor kinaze koji se sada testira protiv karcinoma, antihistaminski lek ebastincyclosporine, lek za suzbijanje imuniteta koji se obično koristi za sprečavanje imunog odbacivanja presađenih organa. Studija ističe cyclosporine kao posebno obećavajući, jer se čini da deluje protiv SARS-CoV-2 u respiratornim i ne-respiratornim ćelijama, i to kroz dva različita mehanizma – onemogućavajući ćelijske enzime zvane ciklofiline, koje korona virus otima da bi se izdržavao, i suzbijajući potencijalno smrtonosno zapaljenje teškog covid 19.

Možda će biti velike koristi od upotrebe cyclosporina kod hospitalizovanih pacijenata sa covid 19, a tekuća klinička ispitivanja testiraju tu hipotezu – naglasila je dr Sara Cherry.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo