Naslovna / Korona

Lek molnupiravir pokazao se kao tretman protiv covid 19 koji mnogo obećava, jer za 24 sata sprečava širenje zaraze

Priredio/la: I. V. |9:30 - 17. 02. 2021.

Uskoro će biti poznato da li će lek molnupiravir, koji dramatično smanjuje broj virusnih čestica kod miševa i štiti od infekcije kada se daje 12 sati pre izlaganja virusu, biti siguran i za ljude u borbi protiv covid 19

Novi antivirusni lek unosi se oralno i u roku od 24 sata sprečava obolele da šire korona virus Foto: Shutterstock

Studija sprovedena na miševima otkrila je da je lek molnupiravir (EIDD-2801), koji je u fazi testiranja na ljudima, zaustavio umnožavanje SARS-CoV-2 – virusa koji uzrokuje covid 19. Lek je, takođe, uspeo da spreči infekciju kada se primenjuje 12 sati pre izlaganja virusu.

U roku od 24 sata sprečava već obolele osobe da šire virus

Klinička ispitivanja leka su u toku kako bi se procenila njegova bezbednost kod ljudi i može li učiniti pacijente sa covid 19 manje zaraznim. Tim naučnika sa Instituta za biomedicinske nauke pri državnom Univerzitetu Georgia u SAD, početkom decembra 2020. saopštio je da su otkrili antivirusni lek koji se u telo unosi oralno i u roku od 24 sata sprečava već obolele osobe da šire korona virus na zdrave ljude. Lek molnupiravir tada je pokazao sposobnost da za jedan dan potpuno obustavlja mogući prenos infekcije covid 19 na druge osobe. Ta istraživanja sada ukazuju da bi lek mogao da deluje protiv niza korona virusa koji potiču od slepih miševa, pružajući zaštitu u nekim budućim epidemijama.

Kreiran za lečenje gripa, ali…

Pokazalo se da lek molnupiravir, koji su naučnici prvobitno razvili za lečenje gripa, veoma obećava kao tretman u borbi protiv covid 19. Studija istraživača sa Univerziteta Severne Karoline (UNC), nedavno objavljena u časopisu Nature, otkrila je da je lek dramatično smanjio broj virusnih čestica u modelu bolesti kod miševa. Takođe, štiti od infekcije kada se daje 12 sati pre izlaganja virusu i svakih 12 sati nakon toga. Klinička ispitivanja molnupiravira faze 2 i faze 3 već su u toku, a neki rezultati se očekuju već u martu 2021. godine.

„Osipanje virusa“ u okolinu

Pored ispitivanja sigurnosti i efikasnosti leka, jedna od analiza,takođe, istražuje njegov efekat na „virusno osipanje“, odnosno količinu virusa koju ljudi koji ga imaju oslobađaju, „puštaju“  životnu sredinu. Analizom ovih podataka znaće se koliko je verovatno da će osoba dalje prenositi virus. Remdesivir, koji ubrzava oporavak odraslih hospitalizovanih osoba zbog covid 19, koji može da  smanji stopu smrtnosti, trenutno je jedini dokazani antivirusni tretman za ovu infekciju. U odnosu na ovaj lek, jedna od potencijalnih prednosti molnupiravira je ta što ga pacijenti mogu uzimati oralno, dok se remdesivir daje kao injekcija. To bi olakšalo davanje molnupiravira mnogim ljudima kao preventivni ili profilaktički lek u okruženjima visokog rizika, kao što su starački domovi. Druga, dugoročnija korist molnupiravira je ta što može da bude efikasan protiv drugih novih infekcija korona virusa koje, poput SARS-CoV-2, verovatno potiču od slepih miševa.

Novi, životinjski model covid 19

Da bi testirali efikasnost molnupiravira protiv SARS-CoV-2, istraživači su stvorili potpuno novi model covid 19 na miševima, koji bi mogao da se pokaže korisnim za ispitivanje efikasnosti drugih antivirusnih lekova. Ljudski korona virusi nisu u stanju da zaraze ćelije miša ukoliko istraživači ili ne prilagode viruse ili genetski ne modifikuju miševe da bi proizveli receptore koji im omogućavaju invaziju na ćelije. Ovi modeli, takođe, ne odražavaju raznolikost ćelija koje se nalaze u ljudskim plućima, gde infekcija može da prouzrokuje opasnost i dovede život u pitanje. Da bi zaobišli ova ograničenja, istraživači su ugradili ljudsko plućno tkivo u posebno uzgajane imunodeficijentne miševe, koji tolerišu strano tkivo.

Umnožavanje virusa u ugrađenom ljudskom plućnom tkivu

Istraživači su naveli da se umnožavanje virusa u ovom modelu javlja verodostojno, kao u ljudskom plućnom tkivu, i ne zahteva nikakvu vrstu adaptacije virusa ili domaćina. Pokazali su da se novonastali humani korona virusi – SARS-CoV, MERS-CoV i SARS-CoV-2 mogu replicirati u ugrađenom ljudskom plućnom tkivu.

– Naš model omogućava istraživačima da direktno uporede infekciju između humanih korona virusa i efikasnosti potencijalnih preventivnih i terapijskih pristupa – objašnjava koautor studije dr Lisa Gralinski, docent epidemiologije na UNC. Kada je inficirano virusom SARS-CoV-2, ljudsko plućno tkivo pretrpi oštećenje slično onom viđenom u plućima pacijenata sa covid 19. Infekcija  takođe izaziva inflamatorni odgovor koji podseća na upalu koji karakteriše bolest kod ljudi.

Izuzetan efekat lečenja

Nakon toga, istraživači su tretirali miševe molnupiravirom, počev od 24 ili 48 sati nakon što su bili izloženi SARS-CoV-2.

Otkrili smo da je lek imao izuzetan, dramatičan efekat na umnožavanje virusa nakon samo 2 dana lečenja – više od 25.000 puta smanjen je broj zaraznih čestica u ljudskom plućnom tkivu, kada je lečenje započeto 24 sata nakon izlaganja virusa – rekao je jedan od autora studije profesor dr J. Victor Garcia-Martinez. Kada je tretman započet 48 sati nakon izlaganja virusu, koncentracija virusnih čestica pala je za 96 odsto. Na kraju, testirana je sposobnost molnupiravira da spreči infekciju. Kada su istraživači davali lek miševima 12 sati pre izlaganja SARS-CoV-2, i svakih 12 sati posle toga, lek je smanjio koncentraciju virusnih čestica za više od 100. 000 puta, u poređenju sa nelečenim miševima.

Lek bi mogao da zaštiti i od drugih korona virusa

U prethodnim laboratorijskim studijama iste grupe, lek je pokazao obećavajuće dejstvo protiv dva druga korona virusa, koji su možda poreklom od slepih miševa, SARS-CoV, koji uzrokuje SARS, i MERS-CoV, koji uzrokuje MERS. To ukazuje da bi molnupiravir mogao da zaštiti od niza korona virusa koji se sa slepih miševa šire na ljude.

– Generalno, ovi rezultati ukazuju da EIDD-2801 ne samo da može da bude efikasan u lečenju i sprečavanju covid 19, već bi mogao da se pokaže vrlo efikasnim i protiv budućih epidemija korona virusa – ​​rekao je koautor studije dr Ralph Baric, ugledni profesor epidemiologije na UNC.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo