Naslovna / Korona

Šta znamo o novom soju korone: Ova pitanja brinu naučnike

Priredio/la: V. M. B.|11:57 - 22. 12. 2020.

Naučnike brine i da li će vakcina protiv covid 19 biti delotvorna i protiv novog soja korona virusa

korona virus

Nova mutacija korona virusa zabrinula je naučnike, jer je 70 puta prenosivija  Foto: Shutterstock

Novi soj korona virusa koji se pojavio u Velikoj Britaniji prenosi se 70 puta brže od već postojećeg oblika virusa. Zabrinutost izazvana ovom informacijom zatvorila je mnnoge evropske granice prema Velikoj Britaniji u kojoj se novi soj korona virusa proširio. Naučnici pokušavaju da što pre prikupe informacije o novom soju, posebno o tome da li će tek napravljena vakcina protiv covid 19 biti delotvorna i protiv njega.

Virusi mutiraju sve vreme i od vitalne je važnosti da se ispitivanje fokusira na to da li se menja ponašanje virusa.

Zašto ovaj soj korona virusa izaziva zabrinutost?

Tri stvari privlače pažnju:

  • Brzo zamenjuje druge verzije virusa
  • Ima mutacije koje utiču na deo virusa koji je verovatno važan
  • Neke od tih mutacija već su pokazane u laboratoriji kako bi povećale sposobnost virusa da zarazi ćelije

Ove komponetne udružene zajedno daju osnov za sumnju da se novi soj lakše širi.

Međutim, za ovu tvrdnju nema apsolutne potvrde. Novi sojevi mogu postati češći jednostavnim kruženjem na pravom mestu u pravo vreme – kao što je London, koji je donedavno imao samo dva ograničenja. Ali već je opravdanje većeg ograničenja kako bi se sprečilo širenja zaraznijeg soja.

– Laboratorijski eksperimenti su potrebni, ali da li želite da sačekate nedeljama ili mesecima da biste videli rezultate i preduzeli mere kako biste ograničili širenje? Verovatno ne u ovim okolnostima – rekao je prof. Nik Loman iz konzorcijuma Covid-19 Genomiks.

Koliko se brže širi?

Prvi put je otkriven u septembru. U novembru je kod oko četvrtine slučajeva u Londonu bila potvrđeno prisustvo nove varijante virusa korona. To je dostiglo skoro dve trećine slučajeva sredinom decembra.

Koliko se proširio?

Smatra se da se soj pojavio kod pacijenta u Velikoj Britaniji ili je uvezen iz zemlje sa nižom sposobnošću praćenja mutacija koronavirusa.

Novi soj prisutan je u Velikoj Britaniji, osim u Severnoj Irskoj, ali je u velikoj meri koncentrisan u Londonu, jugoistoku i istočnoj Engleskoj. Čini se da slučajevi drugde u zemlji nisu uzeli maha.

Podaci kompanije Nektstrejn, koja je nadgledala genetske kodove uzoraka virusa širom sveta, sugerišu da slučajevi u Danskoj i Australiji dolaze iz Velike Britanije. Holandija je takođe prijavila slučajeve.

Matematičari su izvodili brojeve širenja različitih varijanti u pokušaju da izračunaju kolika se široko može proširiti.

Ali to je teško izvodljivo, jer je teško razdvojiti da li se širi zbog ponašanja ljudi, ili zbog samih karakteristika virusa.

Brojka koju je pomenuo premijer Boris Džon bila je da je varijanta možda i do 70 odsto prenosivija. Rekao je da ovo možda povećava broj R – što pokazuje da li epidemija raste ili se smanjuje – za 0,4.

Taj broj od 70 odsto pojavila se u prezentaciji dr Erika Volca sa Imperial Koledža London u petak.

– Zaista je prerano za reći … ali iz onoga što do sada vidimo raste vrlo brzo, raste brže nego što je prethodna varijanta ikad rasla, ali važno je pripaziti ovo – istakao je Volc.

Dileme naučnika

Ne postoji podatak o tome koliko je varijanta zaraznija. Naučnici, čiji rad još nije javan, rekli su mi da su brojke mnogo veće i mnogo manje od 70 odsto.

Ali ostaju pitanja o tome da li je uopšte zaraznija.

– Količina dokaza u javnom domenu je krajnje neadekvatna da se izvuku čvrsta mišljenja o tome da li je virus zaista povećao prenos, odnosno postao zarazniji -rekao je prof. Džonatan Bal, virolog sa Univerziteta u Notingemu.

Da li se ovo već dogodilo?

Da. Virus koji je prvi put otkriven u kineskom Vuhanu nije isti onaj koji ćete naći u većini krajeva sveta. Mutacija D614G pojavila se u Evropi u februaru i postala globalno dominantan oblik virusa.

Drugi, nazvan A222V, proširio se širom Evrope i bio je povezan sa letovanjem ljudi u Španiji.

Šta znamo o novim mutacijama?

Objavljena je početna analiza nove varijante koja identifikuje 17 potencijalno važnih promena. Došlo je do promena na proteinu spajk – ovo je ključ koji virus koristi za otključavanje vrata ćelijama našeg tela.

Jedna mutacija nazvana N501I menja najvažniji deo šiljka, poznat kao „domen koji veže receptor“.

Ovde klas dolazi u prvi kontakt sa površinom ćelija našeg tela. Svaka promena koja virusu olakšava ulazak unutra verovatno će mu dati prednost.

„Izgleda i miriše na važnu adaptaciju“, rekao je prof. Loman.

Druga mutacija – brisanje H69 / V70, kod koje se uklanja mali deo klasja – pojavila se nekoliko puta ranije, uključujući čuvenu zaraženu minku.

Rad profesora Ravija Gupte sa Univerziteta u Cambridgeu sugeriše da ova mutacija dvostruko povećava infektivnost u laboratorijskim eksperimentima.

Studije iste grupe sugerišu da brisanje čini antitela iz krvi preživelih manje efikasnim u napadu na virus.

Profesor Gupta mi je rekao: „Brzo se povećava, to je ono što brine vladu, mi smo zabrinuti, većina naučnika je zabrinuta.“

Odakle dolazi?

Novi soj je neobično visoko mutiran. Najverovatnije objašnjenje je da je reč o soju prisutnom kod pacijenta sa oslabljenim imunološkim sistemom koji nije uspeo da pobedi virus.

Umesto toga, njihovo telo postalo je leglo virusa za mutaciju.

Da li infekciju čini smrtonosnijom?

Nema dokaza koji ukazuju na to da jeste, mada će to trebati nadgledati. Međutim, samo povećanje prenosa bilo bi dovoljno da stvori probleme bolnicama. Ako nova varijanta znači da se više ljudi brže zarazi, to bi zauzvrat dovelo do toga da više ljudi treba bolničko lečenje.

Da li će vakcine delovati protiv nove varijante?

Skoro sigurno da, ili bar za sada. Sve tri vodeće vakcine razvijaju imunološki odgovor na postojeći skok, zbog čega se postavlja pitanje.

Vakcine treniraju imunološki sistem da napada nekoliko različitih delova virusa, pa iako je deo spajk mutirao, vakcine bi i dalje trebalo da deluju.

-Ali ako mu dopustimo da doda još mutacija, onda ćete biti razzloga za brigu. Ovaj virus je potencijalno na putu za bekstvo od vakcine, preduzeo je prvih nekoliko koraka ka tom – rekao je prof. Gupta.

Bekstvo od vakcine se dešava kada se virus promeni, pa izbegne puni efekat vakcine i nastavi da zaražava ljude.

Ovo može biti element koji najviše zabrinjava ono što se događa sa virusom.

Ova varijanta je samo poslednja koja pokazuje da se virus nastavlja prilagođavati jer zaražava sve više i više ljudi.

Ažuriranje vakcine

Izlaganje profesora Dejvida Robertsona sa Univerziteta u Glazgovu u petak zaključilo je: „Virus će verovatno moći da generiše vakcinske mutante“.

– To bi nas dovelo u položaj sličan gripu, gde vakcine treba redovno ažurirati. Srećom, vakcine koje imamo vrlo je lako prilagoditi – dodao je Robertson.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo