Naslovna / Ishrana

Luk je najveći čuvar ćelija i borac protiv holesterola

Priredio/la: M.R.|15:00 - 27. 05. 2021.

Većina osoba dobro podnosi luk kada se konzumira u malim količinama. Međutim, neki ljudi mogu imati alergijsku reakciju na ovu namirnicu ili probleme sa varenjem

Lu, beli luk, crni luk Različite vrste luka, a svaka ima koristi za zdravlje Foto: Shutterstock

Visok sadržaj antioksidanata čini luk namirnicom koja spada u najveće čuvare ćelija jer sprečava njihovo oštećenje. Specifičan miris koji daje visoku aromu jelima koja pripremamo ponekad nije ugodan, ali su njegove koristi nešto što daleko prevazilazi malo truda oko bolje higijene usta.

Šta su flavonoidi?

Luk obiluje polifenolnim jedinjenjima zvanim flavonoidi koji imaju antiinflamatorne sposobnosti i spadaju u najjače antioksidante. Uz sposobnost da preveniraju oštećenje ćelija, ova jedinjenja utiču i na zaustavljanje malignih procesa u našem organizmuNajveću količinu polifenola i najveću antioksidanativnu aktivnost ima beli luk.

Kako luč utiče na nivo holesterola

Aktuelne studije bave se mehanizmom uticaja luka na nivo holesterola, pa su tako naučnici dokazali da flavonoidi u luku smanjuju lipoprotein niske gustine (LDL) poznat kao „loši“ holesterol kod gojaznih osoba koje imaju rizik i od kardiovaskularnih bolesti. Ovo dejstvo je pripisano specifičnom flavonoidu kvercetin, antioksidansu koji se nalazi u luku i drugom voću i povrću. Na nivoe lipoproteina visoke gustine (HDL) tj. na „dobri“ holesterola nije bilo uticaja.

Jedno istraživanje bavilo se temom efekata ekstrakta luka na holesterol kod pacova. Primećen je značajan pad nivoa holesterola, iako je nivo triglicerida ostao nepromenjen. Neki pacovi su dobili ekstrakt luka i cinkov sulfat u kombinaciji, dok su drugi dobili samo ekstrakt luka ili cink sulfat. Bolji rezultati zabeleženi su kod onih kojima je data kombinacija ekstrakta luka i cinkovog sulfata.

Crveni luk je, kažu još neke studije, takođe pokazao efikasnost u smanjenu nivoa holesterola. Prema rezultatima studije objavljene u časopisu Food and Function, pacovi koji su hranjeni hranom sa visokim holesterolom, stavljeni su na dijetu dopunjenu prahom crvenog luka. Krajnji efekat je bio niži nivo LDL (lošeg) i održan visok nivo HDL (dobrog) holesterola.

Luk, dijabetes i holesterol

Osobe obolele od dijabetesa imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Dijabetes često utiče na snižavanje HDL holesterola i podiže LDL holesterol i trigliceride. Zbog toga je za ove pacijente od velikog značaja da kontrolišu nivoe holesterola.

Jedna studija je ispitivala efekte kombinovanja leka za dijabetes metformin i ekstrakta luka, a istraživači su primetili smanjenje nivoa glukoze u krvi i ukupnog nivoa holesterola. Uprkos ohrabrujućim rezultatima, istraživači još uvek nisu sigurni na koji način luk pomaže u smanjenju nivoa holesterola i zašto je uticao na pojačanu glad kod pacova bez dijabetesa. Treba naglasiti i da je najveći deo studija o uticaju luka na nivo holesterola sprovođen na životinjama i da je za još relevantnije rezultate potrebno više angažovanih istraživanja na ljudima. Takođe, osobe sa dijabetesom treba da se posavetuju sa lekarom u vezi sa količinama u kojima žele da konzumiraju luk.

Kako pravilno jesti luk, a sačuvati antioksidante

Većina istraživanja rađena je na sirovom luku ili uz upotrebu koncentrovanih ekstrakata luka. Još uvek nije definitivno dokazano kako na hranljive sastojke u luku utiče jaka termička obrada, odnosno visoka temperatura. Međutim, utvrđeno je da se nivo kvercetina ne menja kada se luk dinsta i da dolazi do prenošenja u vodu u kojoj se kuva ili u drugu tečnost. Iz toga ipak proizilazi da je, baš kao i u slučaju najveće količine voća i povrća, luk najbolje jesti sirov, kratko kuvati ili dinstati na laganoj vatri. Flavonoida ima najviše u spoljnim slojevima luka a da biste zadržali što više hranljivih sastojaka, pokušajte da oljuštite samo tanki, površinski sloj luka i ostavite njegove mesnate slojeve netaknutim.

Reakcije retke, ali moguće

Većina osoba dobro podnosi luk kada se konzumira u malim količinama. Međutim, neki ljudi mogu imati alergijsku reakciju na ovu namirnicu ili probleme sa varenjem, a neki lekovi takođe mogu da dođu u interakciju. U ovu grupu spadaju:

  • aspirin
  • litijum
  • lekovi za dijabetes
  • antikoagulantni ili antitrombocitni lekovi
  • lekovi koji utiču na jetru (kaacetaminofen, hlorzoksazon, etanol, teofilin) i neki anestetici

Konsultujte se sa svojim lekarom ako redovno uzimate bilo koji od ovih lekova, a želeli biste da u ishrani koristite i određene količine luka.

Neutralizacija mirisa

Neki dodaci luku mogu biti opcija, ako ne podnosite njegov oštar ukus ili miris. Da biste se rešili mirisa koji dugo isparava iz tela (posebno ako je u pitanju beli luk), možete uzeti malo senfa, popiti veću količinu vode, žvakati peršun ili nanu, ili popiti limunadu ili zeleni čaj. Uzimanje luka u dozama većim od tipičnih količina hrane ne savetuje se, osim pod nadzorom lekara. Pored toga, obavezno ga, ako je moguće, kupujte od pouzdanog izvora.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo