Naslovna / Ishrana

Ono što jedemo može preventivno da deluje na pojavu migrene ili je pojača

Priredio/la: I. V.|15:47 - 06. 01. 2021.

Pravilan izbor hrane može da deluje kao prevencija od pojave migrene i glavobolje, dok neke namirnice imaju efekat „okidača“ za pojavu ovih problema

kafa Ono što jedemo može da izazove ili spreči pojavu glavobolje Foto: Shutterstock

Naučna istraživanja dokazala su da određeni sastojci i hrana mogu da izazovu migrenu ili glavobolju. Što se tiče prevencije migrene, ono što jedemo sigurno može da pomogne ili da pojača simptome. Određena hrana, kako je utvrđeno, može da izazove migrenu ili glavobolju, dok neka druga može da poslužiti kao lek. Baš kao što dijeta može da igra veliku ulogu na naše raspoloženje i nivo energije, ona takođe može da utiče na jačinu glavobolje ili migrene.

Dve strategije uticaja hrane na migrenu

Naučni pregled objavljen 2016. godine ispitao je više od 180 studija na ovu temu i dao nekoliko saveta u vezi sa uticajem određenih sastojaka ili hrane na migrenu i glavobolju. Autori zaključuju da postoje dva glavna načina uz pomoć kojih se hranom može uticati na glavobolju i te dve strategije mogu značajno da pomognu ljudima koji imaju ove zdravstvene probleme.

Kofein – i dobar i loš

Prva strategija, po doktoru Vincent Martinu, vodećem autoru naučnog pregleda i direktora Centra za glavobolju i bol na University of Cincinnati u SAD, jeste izbegavanje određene hrane ili sastojaka za koje je poznato da izazivaju migrenu. Tu spadaju kofein, mononatrijum glutamat (MSG), nitriti i prekomerne količine alkohola. Što se tiče kofeina, treba reći i da male, nedovoljno količine ovog sastojka takođe mogu da budu pokretač migrene i glavobolje. Lekari objašnjavaju da ako, recimo svako jutro redovno ispijate tri ili četiri šolje kafe i odlučite jednog dana da preskočite tu jutarnju rutinu, verovatno ćete tog dana imati tzv. „glavobolju odvikavanja od kofeina“. Umesto toga, kako kažu, ključno je da budemo umereni. Doktor Vincent  Martin preporučuje ne više od 400 miligrama kofeina dnevno, jer velike količine kofeina mogu da dovedu do simptoma anksioznosti i depresije, kao i glavobolje.

Smanjite unos prerađene hrane

Mononatrijum glutamat MSG, pojačivač ukusa koji se koristi u smrznutoj ili konzerviranoj hrani, supi, prelivima za salatu i sosevim, ali i u nekim kuhinjama poput kineske, takođe je često citirani pokretač migrene. Naučni pregled otkrio je da činjenice ukazuju na to da aditiv najviše izaziva glavobolju kada se rastvara u tečnostima, poput supa, umesto da se dodaje čvrstoj hrani. Uprkos širokoj upotrebi, dr Martin kaže da nije previše teško izbeći MSG, a to se postiže manjom konzumacijom prerađene hrane, a većim unosom svežeg povrća, voća i svežeg mesa.

Nitriti – okidač migrene

Jedno istraživanje obuhvaćeno ovim naučnim pregledom izdvojilo je nitrite – konzervanse u prerađenom mesu kao što su slanina, kobasica, šunka i naresci – kao okidač migrene za oko 5 procenata učesnika istraživanja. Ove hemikalije se sada ne koriste tako često kao nekada, napominju autori studije, ali je ipak korisno proveriti etikete na hrani.

Pazite šta pijete!

I na kraju, kaže dr Martin, pazite šta pijete. Bilo koja vrsta (ili bilo koja količina) alkohola može da izazove glavobolju kod nekih ljudi, ali rezultati naučnog pregleda otkrili su da votka i crno vino najčešće stvaraju najviše problema. Iznenađujuće otkriće naučnog pregleda bila je hrana koja za koju nije bilo mnogo dokaza koji je povezuju sa migrenom. Uprkos njihovom uključivanju u nekoliko studija, rezultati nisu bili konačni za tiramin (supstanca koja se nalazi u starim sirevima i fermentisanoj hrani), veštačke zaslađivače i čokoladu. Ali, to ne znači da neki ljudi nisu osetljivi na ovu hranu, samo što još uvek ne postoje jake naučne veze koje to dokazuju.

Vodite dnevnik obroka

Ako niste sigurni šta tačno uzrokuje vaše migrene, dr Vincent Martin preporučuje vođenje dnevnika obroka i simptoma, kao i rad sa lekarom na eliminacionoj dijeti koja može da odrediti krivca ili krivce. Ili, možete da isprobate drugi pristup regulisanja migrene uz pomoć hrane – sledeći vrlo specifičan plan obroka, umesto da obraćate pažnju na pojedinačnu hranu.

Omega-3 i Omega-6 masne kiseline

Prema istraživanju, jedna od najperspektivnijih dijeta je ona koja pojačava unos omega-3 masnih kiselina, ali smanjuje nivo omega-6. Omega-6 masne kiseline nalaze se u biljnim uljima, kao što su kukuruz, suncokret, šafran, repica i sojino ulje. Istraživanja pokazuju da su ove masti zdrave u malim količinama, ali da neke dijete uključuje previše ovih kiselina – i da bismo umesto toga trebali da unositi više omega-3 kiselina zdravih za srce i mozak. Da bi organizam dobio više omega-3 masnih kiselina u ishranu redovno treba uvrštavati hranu poput lanenog semena, lososa, morske plodove, bakalar… Takođe, preporučuje se da izbegavaju kikiriki i indijski orah koji sadrže puno omega-6.

Dijeta kao tretman

Naučne studije razmatrale su i dijete sa niskim udelom masti, holesterolom, bez glutena, kao potencijalnim tretmanima migrene. Dve studije su ispitivale efekte dijete sa smanjenom masnoćom – za koju je potrebno da unosite manje od 20 procenata dnevnih kalorija iz masti – i obe obećavaju. Ono što je dobro kod ovih dijeta je u tome što ne samo da smanjuju glavobolju, već mogu da dovedu do gubitka kilograma i sprečavanja srčanih bolesti. Dijeta koja sadrži izuzetno malo ugljenih hidrata, poput keto dijete, takođe može da smanji učestalost glavobolje. Dijeta bez glutena, s druge strane, kako kažu istraživači, može biti korisna samo ako su glavobolje simptom celijakije. Što se tiče dijeta sa visokim unosom folata, čini se da one najbolje funkcionišu kod ljudi koji obole od migrene sa aurom.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo