Naslovna / Bolesti / Bolesti srca i krvnih sudova (Kardiologija)

Srčani udar (Akutni infarkt miokarda)

11:53 - 30. 10. 2020.

Srčani udar ili akutni infarkt miokarda nastaje kada dođe do prekida ili naglog značajnog smanjenja dotoka krvi u srčani mišić. Najčešće nastaje kao komplikacija ateroskleroze srčanih arterija, tačnije nakon oštećenja ili pucanja (rupture) atreosklerotičnog plaka dolazi do oslobađanja tromba sa tog mesta i nastanka tromboze. Tromb putuje do neke od srčanih arterija u kojima se zaglavljuje i ometa dotok krvi u srce, zbog čega ono podleže ishemiji. (promenama usled smanjenog dotoka krvi)

I drugi faktori mogu ređe dovesti do infarkta poput embolije, tromboze zdrave arterije usled poremećaja sa krvarenjem, poremećaja malih arterija i nekih sistemskih bolesti.

Infarkt miokarda može biti uzrokovan potpunim aterotrombičnim začepljenjem jedne od koronarnih arterija zbog čega dolazi do ireverzibilnih promena u ćelijma srčanog mišića i njihove nekroze. Usled nedovoljnog dotoka krvi, ćelije srčanog mišića podležu nekrozi i za 1 do 3 dana započinje proces zamene nekrotičnog tkiva mladim vezivnim tkivom. 

Ceo proces se završava nakon mesec dana formiranjem čvrstog ožiljka.

Nekroza dela miokarda (srčanog mišića) dovodi do brojnih funkcionalnih oštećenja u sprovođenju srčanog ritma, smanjenju kontraktilnosti i srčanoj insuficijenciji.

Simptomi 

Kod većine pacijenata klinička slika je tipična, međutim kod žena izostaju neki simptomi, zbog čega može ostati nedijagnostikovan pravovremeno. 

Pojavu srčanog udara najčešće prate sledeći simptomi:

  • Duboki bol u grudima, koji se opsiuje kao stiskajući i razdirući, ređe pečući
  • Bol se može širiti u vrat, donju vilicu, levu ili obe ruke 
  • Mučnina
  • Nedostatak daha 
  • Hladan znoj 
  • Strah od smrti 

Bolu može prethoditi fizički ili emocionalni napor, mada može nastati i u miru, i to uglavnom u jutarnjim satima. Tegobe su slične angini pektoris, ali za razliku od nje jače izražene i traju duže.

Simptomi srčanog udara kod žena

Istraživanja pokazuju da 64% žena koje su preminule od posledica naprasne srčane smrti, nisu znale da boluju od srčane bolesti. 

Neposredno pre srčanog udara kod žena se mogu javiti:

  • Neuobičajen umor
  • Neobjašnjiva anksioznost 
  • Poremećaj sna 

Za vreme srčanog udara kod žena se javljaju:

  • Nedostatak daha, kratak dah 
  • Bol u stomaku 
  • Znojenje 
  • Mučnina   

Prevencija srčanog udara kod žena

Kao odgovor na problematiku rasta stope srčanih oboljenja kod mladih žena Američko Udruženje Kardiologa preporučuje 6 stavki koje svaka žena treba da zna o zdravlju srca: 

  1. Redovne godišnje kontrole su obavezne 
  2. Poznavanje simptoma srčanog udara 
  3. Naglasite kardiologu ako ste imali komplikacije u trudnoći
  4. Odvojite dovoljno vremena za spavanje 
  5. Kontrolišite stres 
  6. Odaberiti odgovarajućeg partnera za brigu o svom zdravlju 

Faktori rizika

Određeni faktori doprinose nagomilavanju aterosklerotičnog plaka (masnih naslaga) u krvnim sudovima, i nastanku komplikacija povezanih sa njegovim prisustvom. 

Eliminacijom faktora rizika može se smanjiti verovatnoća za nastanak srčanog udara. 

U faktore rizika za nastanak srčanog udara se ubrajaju: 

  • Pušenje cigareta – aktivno ili pasivno 
  • Visok krvni pritisak – tokom vremena povišen pritisak oštećuje zidove arterija koje dovode krv u srce. Ukoliko je udružen sa gojaznošću, visokim holesterolom ili dijabetsom, rizik se dodatno povećava. 
  • Visok LDL holesterol  i trigliceridi 
  • Gojaznost 
  • Dijabetes
  • Metabolički sindromi 
  • Pojava infarkta miokarda u porodici 
  • Fizička neaktivnost 
  • Stres 
  • Preeklampsija u toku trudnoće 
  • Autoimuna oboljenja 

Dijagnoza 

Dijagnoza srčanog udara se postavlja na osnovu anamneze, fizikalnog pregleda, EKG-a i laboratorijkih nalaza. 

Enzimi se u toku srčanog udara u velikim količinama otpuštaju iz nekrotičnog srčanog mišića i zato su od velikog dijagnostičkog značaja. Najznačajniji su :

  • Kreatin-fosfokinaza (CK) – koncentracija mu se povećava od 8 do 24h i nakon 48 do 72h se vraća u normalu. Pošto nije specifičan ssamo za nekrozu miokarda, već i za druge nekroze, zato se određuje njegov izo-enzim (CK-MB)
  • Troponin T i troponin I – su enzimi specifični za srčani mišić. Nekoliko sati do nastupa srčanog udara bivaju povišeni
  • U druge nespecifične enzime se ubrajaju : AST (aspartataminotransferaza)  i LDH (laktična dehidrogenaza)

Nakon toga mogu se uraditi dodatna ispitivanja poput:

  • Ehokardiografije
  • Radionuklidne scintigrafije miokarda
  • Koronarografije, uz mogućnost primene metoda interventne kardiologije

Terapija 

Hitno zbrinjavanje pacijenta sa infarktom miokarda slično je kao kod akutnog koronarnog sindroma. Naime pacijent mora mirovati, daje mu se nitroglicerin, beta blokatori (smanjuju potrebu miokarda za kiseonikom), antiagregaciona i antikoagulantna terapija. 

Potom se pacijent smešta na intenzivnu negu u odeljenje koronarne jedinice, gde se prati njegovo stanje i odlučuje o daljem lečenju. Kada govorimo o infarktu miokarda u kome je došlo do potpune trombookluzije neke od koronarnih arterija, osnovni cilj lečenja je ponovno uspostavljanje protoka krvi kroz tu arteriju. U tu svrhu mogu se primeniti: 

  • Perkutana koronarna intervencija (PCI) – izvodi se u lokalnoj anesteziji, plasiranjem tankog katetera u krvni sud ruke ili noge, a putem radiografskog kontrastnog snimanja se vizualizuje mesto okluzije na arteriji koja ishranjuje srce. Na tom mestu se otvara i plasira stent (tanka mrežica), koja drži krvni sud otvorenim i ostaje na tom mestu. 
  • Fibrinoliza – predstavlja razgradnju tromba lekovima. Kod nekih pacijenata je ova metoda kontraindikovana, zbog mogućnosti nastanka komplikacija.

Vreme primene ovih metoda je ključ u postizanju uspeha u terapiji, budući da se spašavanje srčanog mišića može dogoditi samo pre nego što dođe do definitivnog oštećenja, tj obimne nekroze i gubitka funkcije.