Naslovna / Bolesti / Bolesti mišićno koštanog i vezivnog tkiva (Reumatologija)

Sjogrenov sindrom

15:43 - 27. 10. 2020.

Sjogrenov sindrom je autoimuno oboljenje kod koga dolazi do stvaranja antitela na sopstveno tkivo egzokrinih žlezda i posledično njihove destrukcije. Manifestuje se suvoćom sluzokoža i konjuktiva, i može biti primaran ( ako nisu prisutna druga autoimuna oboljenja) ili sekundaran  ukoliko je povezan sa drugim imunološkim bolestima poput lupusa i reumatoidnog artritisa.

Najčešće se javlja u kasnijem životnom dobu, između 40. i 60. godine i pretežno kod žena. 

Tačan uzrok nastanka nije poznat ali dovodi se u vezu sa: 

  • Genetskom predispozicijom za nastanak autoimunih bolesti 
  • Hormonima – estrogen bi mogao da igra značajnu ulogu, s obzirom da se predominantno javlja kod žena (90%)

Zašto nastaje Sjogren-ov sindrom?

Kod Sjogren-ovog sindroma u žlezdama koje imaju ulogu da stvaraju pljuvačku, suze, vaginalni i druge sekrete dolazi do stvaranja zapaljenje. Kao rezultat tog zapaljenja, zdravo žlezdano tkivo biva zamenjeno tkivom koje nije funkcionalno, zbog čega dolazi do pojave simptoma suvoće u očima, ustima , koži, vagini i gastrointestinalnom traktu. Pored nelagodnosti koja je izazvana suvoćom, često je otežano gutanje hrane. A suvoća u crevima može dovesti do pojave simptoma sličnim sindromu iritabilnog kolona.

Simptomi 

  • Suvoća usta (kserostomija) – često se ne može isprovocirati lučenje pljuvačke kiselom hranom ili bonbonama
  • Suvoća očiju (keratokonjuktivitis sicca)
  • Suvoća drugih sluznica – nos, dušnik, vagina
  • Umor, dekoncentracija i loše raspoloženje
  • Kožni osip nakon izlaganja suncu pogotovo 
  • Bol u mišićima i zglobovima

Moguće su i sistemske komplikacije koje uključuju druge sisteme organa kao što su:

  • Artritis
  • Plućne smetnje
  • Neurološke smetnje 
  • Reynolds-ov sindrom
  • Bubrežna oboljenja
  • MALT limfom 

 

Dijagnoza

Iako spada u često autoimuno reumatsko oboljenje, neretko ostaje nedijagnostikovano i neadekvatno lečeno. Zbog toga se dešava da pacijenti izgube prirodne zube ili dođe do stvaranja ulcera u oku, što može trajno oštetiti vid. Pojava ovakvih komplikacija se može sprečiti pravovremenom dijagnostikom.

Dijagnoza se postavlja na osnovu :

  • Anamneze – tegobe traju duže od 3 meseca 
  • Ispitivanja funkcije pljuvačnih žlezda – testova za potvrđivanje kserostomije (suvoće usta)
  • Oftalmološki pregled 
  • Ispitivanje funkcije suznih žlezda – Schirmerov test 
  • Serološke analize – SS-A autoantitela, antinuklearna autoatntitela, reumatoidni faktor, anti La, anti Ro antitela;
  • Krvna slika, sedimentacija eritrocita 
  • Biopsija malih žlezda usne ili obrazne sluzokože 

Terapija 

Lečenje je uglavnom simptomatsko i podrazumeva upotrebu veštačkih suza, veštačke pljuvačke, nazalnog spreja, često uzimanje vode, bombona bez šećera i losiona za kožu. 

Redovne posete stomatologu su jako važne jer izostaje zaštitni mehanizam pljuvačke u nastanku karijesa i parodontalnih oboljenja. Besprekorna oralna higijena i upotreba antiseptičnih rastvora mogu uticati na prevenciju oralnih komplikacija. 

Lekar može propisati i određene lekove koji pospešuju lučenje pljuvačke i suza u izvesnom stepenu. 

 Britansko Udruženje za pacijente obolele od Sjogren-ovog sindroma preporučuje ove opšte savete uz terapiju :

  • Regularne posete stomatologu – na svakih 6 meseci 
  • Održavanje dobre oralne higijene uz primenu konca za zube i fluorida
  • Izbegavanje preterano zaslađene hrane 
  • Izbegavanje jakih sapuna 
  • Izbegavanje suve klime 
  • Izbegavanje alkohola i konzumiranja cigareta 
  • Uključite se u udruženje pacijenata sa Sjogren-ovim sindromom