Naslovna / Bolesti / Bolesti srca i krvnih sudova (Kardiologija)

Plućna embolija

17:03 - 13. 12. 2020.

 

Plućna embolija je blokada jedne od grana plućnih arterija u plućima. U večini slučajeva plućnu emboliju uzrokuju krvni ugrušci koji stižu do pluća iz dubokih vena na nogama ili iz vena u drugim delovima tela.Embolija može biti opasna po život, ali uz blagovremeno lečenje u velikoj meri smanjuje rizik od smrti.

Preduzimanje mera za sprečavanje nastanka krvnih ugrušaka u nogama, pomaže u zaštiti od plućne embolije.

 

Zašto nastaje plućna embolija?

Plućna embolija nastaje kada se krvni ugrušak zaustavi u plućnoj arteriji.Najčešće je to ugrušak iz dubokih vena nogu kod stanja poznatog kao duboka venska tromboza. Delovi pluća koja opslužuje svaka blokirana arterija lišeni su krvi i mogu nekrotisati. Ovo je poznato kao plućni infarkt,što otežava plućima da obezbedi kiseonik ostatku tela.

Povremene blokade u krvnim sudovima uzrokuju supstance koje nisu krvni ugrušci kao što su:

  • mast iz srži slomljene duge kosti
  • deo tumora
  • mehurići vazduha

 

Faktori rizika

  • bolesti srca
  • karcinom (mozga, jajnika, pankreasa,debelog creva, želuca, pluća,bubrega, a i hemoterapija dodatno povećava rizik)
  • hirurgija (operacija je jedan od vodećih uzroka nastanka krvnih ugrušaka)
  • poremećaji koji utiču na zgrušavanje (neki nasledni poremećaji čine krv skloniju zgrušavanju)
  • Covid 19 virus- osobe koje imaju ozbiljne simptome imaju i povečan rizik od plućne embolije
  • mirovanje (duži boravak u krevetu nakon operacije)
  • pušenje
  • gojaznost
  • trudnoća
  • dopunski estrogen u kontraceptivnim sredstvima

 

Simptomi

  • kratak dah koji se obično pogoršava sa naporom
  • bol u grudima pri dubokom udahu i kašlju
  • kašalj koji može dati krvav sputum
  • ubrzan ili nepravilan rad srca
  • vrtoglavica
  • groznica
  • prekomerno znojenje
  • bol ili otok u nogama
  • cijanoza

 

Dijagnoza

Plućnu emboliju je teško dijagnostikovati posebno kod ljudi koji imaju osnovnu bolest pluća ili srca. Pored detaljne anamneze i pregleda, rade se testovi krvi, traži se D dimer, čije povišene vrednosti ukazuju na trombozu. Testovi krvi takođe mogu izmeriti količinu kiseonika u ugljen-dioksida u krvi. Zatim se radi rendgen grudnog koša, iako rtg ne može dijagnostikovati plućnu emboliju, mogu se isključiti stanja koja su slična. Ultrazvuk (dopler) dubokih vena nogu meri protok i može odrediti mesto tromboze. Angiografija kompjuterizovanom tomografijom (CTA) može detaljno prikazati plućne arterije i dijagnostikovati plućnu emboliju. Magnetna rezonanca stvara detaljne slike plucnih arterija i primenjuje se kod trudnica da bi se izbeglo zračenje.

 

Terapija

Lečenje ima za cilj da spreči stvaranje krvnog ugruška. Brzo lečenje je neophodno za sprečavanje ozbiljnih komplikacija ili smrti. Lekovi uključuju različite vrste sredstava za razređivanje krvi. Heparin je često korišćen antikoagulant koji se može davati kroz venu ili pod kožu. Trombolitici dati intravenski mogu brzo rastvoriti ugrušak. Ovi lekovi za uništavanje ugrušaka mogi izazvati iznenadna i jaka krvarenja, rezervisani su samo za urgentne situacije. Ako postoji ugrušak u plućima koji je veliki i ne može se rastvoriti, lekar će najverovatnije predložiti hiruršku intervenciju. Takođe može da se ugradi mali filter na donju šuplju venu koji će zadržati sve trombe.